Hrvatska već godinu i pol čeka američkog veleposlanika. Pitali smo Bijelu kuću što se događa

Posljednji američki ambasador u Zagreb, Robert Kohorst, otišao je relativno brzo nakon pobjede Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima u studenom 2020. godine. Vrlo korektno, bio je politički imenovan, postavio ga je bivši predsjednik Donald Trump i nakon njegovog izbornog poraza se povlači kako bi otvorio prostor novom predsjedniku da imenuje osobu od vlastitog povjerenja.

Nije to baš uvijek tako, Zdenka Kramplová je bila slovačka ambasadorica u Kanadi koja se odbila vratiti nakon promjene vlade u Bratislavi.

Ambasador Kohorst bio je ugodno osvježenje, neformalni diplomat tijekom čijeg mandata je obavljen lavovski dio posla oko ukidanja viza Hrvatskoj. Po tome ćemo ga pamtiti. Više nego neke nakon prvog, Petera Galbraitha koji je obilježio hrvatsku političku scenu od 1993. do 1998. godine. Njegov nasljednik William Montgomery odigrao je važnu ulogu u kreiranju izborne pobjede opozicije 2000. godine, ali je i odgovoran što je tada formirana vlada šest stranaka što je bilo previše za tada još mladu hrvatsku demokraciju.

No, nakon odlaska Roberta Kohorsta pozicija je ostala prazna sve do danas. Nova se američka administracija našla u tehničkoj nevolji jer je odnos snaga u gornjem domu Kongresa, Senatu, izjednačen što predstavlja izazov nizu imenovanja koje je trebala provesti. Bijela kuća je morala pažljivo odmjeravati koja imenovanja trebaju biti prioritet kako ne bi naišla na republikansku blokadu. To je informacija koju smo na početku mandata predsjednika Bidena dobili od američkih izvora.

“Optimistični smo i približavamo se nominaciji”, odgovorila je Olivia Dalton iz Ureda za medije Bijele kuće na upit Jutarnjeg lista.

Mogli bismo, dakle, u relativno skorom razdoblju očekivati da Bijela kuća predloži novog ambasadora za Hrvatsku. Koji nakon toga mora proći senatsko saslušanje da bi dobio odobrenje i došao u Zagreb. Agrément, hrvatski privola, hrvatske vlade se podrazumijeva.

Bilo je u političkim krugovima određenih šuškanja da nam SAD ne imenuje ambasadora jer smo nešto zgriješili, jer su se odnosi pogoršali. Takav je bio razvoj događaja u Sloveniji kad je odgađala ratifikaciju ulaska Hrvatske u NATO. Nakon toga je gotovo dvije godina bila bez američkoj ambasadora.

Što, potvrđuju naši izvori bliski američkoj administraciji - ne gospođa Dalton - nije točno. Bijela kuća je imala prioritete, primjerice imenovanje ambasadora za Narodnu Republiku Kinu (Nicholas Burns koji uredno nervira Partiju) i Japan. Nedavno za Kijev, uskoro za Moskvu. Odnosi Zagreba i Washingtona su stabilni, baziraju se zajedničkim sigurnosnim interesima, suradnji u NATO i regiji, postigli su određenu razinu na kojoj ih je lako održavati i dalje razvijati i bez ambasadora (iako ga je uvijek dobro imati) što potvrđuje nedavni posjet izaslanstva Kongresa.

Zato i ostanak hrvatskog ambasadora Pjera Šimunovića debelo preko uobičajenog trajanja mandata - novi se ne imenuje zbog spora predsjednika Zorana Milanovića koji traži mjesto za “svoje” ljude i vlade - ne predstavlja problem u odnosima.

Treba još malo pričekati.