HRVATSKA VLADA PODRŽAVA USPOSTAVU EU FONDA TEŠKOG 500 MILIJARDI EURA Posebni savjetnik premijera Plenkovića otkriva kako bismo mogli iskoristiti novac

Hrvatska vlada podržava francusko-njemačku inicijativu za ekonomski oporavak nakon koronakrize, koja, prema prijedlogu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predviđa Ekonomski fond za oporavak Europske unije (EU) težak čak 500 milijardi eura, koji bi se uspostavio u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO - proračun EU za 2021.-2027.), a financirao zaduživanjem Europske komisije u ime EU.

Novac iz Fonda bi se usmjerio na regije i sektore koji su najteže pogođeni pandemijom, a Hrvatska, dakako, ima i regije i sektore, poput turizma i prometa, koje su najteže pogođene zbog krize uzrokovane pojavom koronavirusa.

- Pozdravljamo inicijativu, posebno u dijelu Fonda koji za cilj ima održivi oporavak najpogođenijih sektora i regija EU. Hrvatska ima pogođene sektore, pogođeni smo kao država, a i iz novog VFO-a očekujemo sredstva za kohezijsku politiku - kaže za Jutarnji list Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomska pitanja.

Jasna poruka

Savić dodaje kako je iznos koji se predlaže značajan, a Hrvatskoj je bitno i to što će sve biti u okviru novog VFO-a.

- Sama inicijativa je jasna poruka europske solidarnosti i bitno je da se prijedlog Fonda stavlja u kontekst VFO-a jer se ne smije gubiti vrijeme. Novi proračun stupa na snagu iduće godine i idealno je vrijeme da se pregovora i o tom paketu za obnovu.

Paket, između ostalog, potiče zdravstvenu neovisnost EU, podržava jedinstveno unutarnje tržište, a najvažnije je da podržava sektore i regije koje će imati najveće probleme zbog koronavirusa. I tu se vidi izraz solidarnosti, da će oni koji su najteže stradali biti na neki način prepoznati - pojašnjava Savić, uz napomenu kako je bitno i da se sve događa dok traje hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.

Poznato je pak da se ovoj njemačko-francuskoj inicijativi protive države koje su bile i predvodnice u kritici povećanja zajedničkog europskog proračuna. Austrijski kancelar Sebastian Kurz poručio je kako će ovaj blok država dati svoj protuprijedlog.

Savić kaže kako je istina da ima država koje to ne podržavaju i koje su imale rezerve i prilikom definiranja novog VFO-a.

- Moja je procjena da smo svi svjesni razmjera gospodarske krize i da su države spremnije u većoj mjeri povećati svoje doprinose i u VFO-u ako će to reflektirati većom solidarnošću, razvoju zajedničkog tržišta i homogenizaciji. Ova poruka Francuske i Njemačke ide u dobrom smjeru i Hrvatskoj odgovara da se Europska komisija zaduži, jer na neki način bogatije i razvijenije države garantiraju za ostale i to je taj izraz solidarnosti - kaže Savić.

Pregovori oko novog višegodišnjeg financijskog okvira išli su u smjeru da se povećaju nacionalne komponente u financiranju projekata EU, a Hrvatskoj i zemljama “prijateljima kohezije” (16 država EU koje su neto primateljice proračuna) je bilo bitno da se ne režu sredstva za koheziju i da nacionalna komponenta ne bude značajno povećana.

U doba koronakrize korištenje fondova EU je postalo dosta fleksibilnije što nam je olakšalo situaciju. Sav neutrošen novac iz fondova EU mogao se koristiti za mjere ublažavanja krize i nabavu zdravstvene opreme, a osim toga, države članice moći će za razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja 2021. zatražiti stopostotnu financijsku potporu iz proračuna EU.

- Ova situacija sada može voditi k tome da se ta fleksibilnost zadrži i to je dobro - kaže Savić.

Dva motora

Njemačko-francusku inicijativu podržavaju i u SDP-u. Njihov saborski zastupnik i bivši pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović smatra kako je to dobro jer su se dva motora EU konačno uskladila.

- Dobro je da imamo zajedničku političko-financijsku agendu kako u prvoj fazi pokrenuti oporavak EU, jer tu nije samo riječ o ekonomiji, nego i o funkcioniranju EU u budućnosti. Volio bih da inicijalni prijedlozi budu u dobroj vjeri raspravljeni i s drugim, manje razvijenim državama i da svi sudjelujemo u nekim zajedničkim rješenjima koja ćemo provoditi - kaže Klisović.

Dodaje kako je dobro što je Njemačka uspjela revidirati dosadašnju politiku načina financiranja potreba EU, koja je u ovim trenucima potrebna i pokazuje da mogu biti na visini zadatka.

- Nadam se da će novac biti kvalitetno utrošen u projekte od kojih bi sve države trebale imati koristi. Dobro je da imamo takav radni dokument na stolu i očekujem da i Europska komisija izađe sa svojim prijedlogom pa da vidimo koliko je to sve kompatibilno. Nadam se da oko toga možemo postići konsenzus - kaže Klisović, te dodaje kako je ovo prilika da se razgovara i o digitalizaciji, tržištu kapitala i zelenoj politici.