Kad završim studij bit ću struč. spec. oec., a moj prijatelj bit će struč. spec. ing. politech. Europska unija za takve nazive nije čula, naprosto ih ne prepoznaje i ne zna ih prevesti, a Hrvatska je jedina koja ih je definirala zakonom što je apsurd, kaže Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola.
Vijeće predstavlja 45.000 studenata stručnih studija i odlučilo je pokrenuti inicijativu za izmjenom tri zakona jer njihovi nazivi (stupanj “stručni specijalist/specijalistica, uz inačicu naznake struke - struč. spec. pa onda na primjer - ing. logist.) nisu prepoznati na tržištu rada u Hrvatskoj, niti u EU.
Apeliraju na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da ispravi ovu, po zapošljavanje mladih stručnjaka, kardinalnu pogrešku. Dobili su podršku EURASHE, krovne europske organizacije za visoko stručno obrazovanje, a ako treba, Vijeće će se obratiti i Europskoj komisiji.
Najviše iz ekonomije
Problem je, objašnjava Kolesar, što hrvatski sustav nije usklađen sa sustavom visokog obrazovanja u EU i ovakvih naziva u drugim državama članicama nema.
Riječ je o ozakonjenim specijalističkim diplomskim stručnim studijima koji se izvode na nizu veleučilišta, visokih škola, ali i sveučilišta. Najviše ih je iz područja ekonomije i poduzetništva,. Specijalistički stručni studiji u pravilu traju dvije godine, a upisuju ih studenti nakon tri godine stručnog ili sveučilišnog studija.
Ne može se prevesti
Po završetku (ukupno pet godina) stječu naziv stručnog specijalista za kojega ne postoji službeni prijevod titule na engleski jezik. Najčešće se prevodi kao specialist of ili professional of, što je na tržištu rada EU-a - tvrdi Kolesar - u pravilu neprepoznatljivo.
- Kontaktirali smo Ministarstvo znanosti, tim više što smo dobili povratnu informaciju Hrvatske udruge poslodavaca u kojoj se slažu da ti nazivi nisu prepoznatljivi - tvrdi Kolesar i dodaje kako Vijeće traži izjednačavanje nazivlja diplomskih stručnih i sveučilišnih studija. Nema razloga, smatra, da se jednima priznaje razina magistar (engl. master), a drugima ne.
Broj studenata koji upisuju specijalističke diplomske stručne studije je u porastu: prema podacima Agencije za znanost, 2008./09. bilo ih je 2493, a 2013./14. - 7226. Većina ih se plaća, i to od 5500 do 20 tisuća kuna. Ministarstvo znanosti zatražit će očitovanje Agencije za znanost kao i mišljenje Akreditacijskog savjeta, kaže zamjenik ministra Roko Andričević. Agencija daje preporuke Ministarstvu za izdavanjem dopusnica za pojedine studije, a ministar je taj koji donosi odluku.
S ovim titulama ne možete na tržište rada
struč. spec. oec - stručni specijalist ekonomije
struč. spec. ing. politech. - stručni inženjer politehnike
struč. spec. ing. inf. tech. - stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija
struč. spec. ing. aedif. - stručni specijalist graditeljstva
struč. spec. ing. techn. inf. - stručni specijalist informatike
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....