HRVATSKI AUTORI KURIKULUMA U ŠOKU Crna Gora od riječi do riječi prepisala Jokićevu reformu školstva: 'Ne smeta mi'

Dok se u Hrvatskoj lome koplja oko kurikularne reforme čiju je metodologiju izrade u dva navrata pohvalila Europska komisija, susjedne zemlje intenzivno rade na modernizaciji školstva.

Crna Gora svoje je nove predmetne kurikulume početkom ljeta objavila na stranicama Zavoda za školstvo, a uvid u jedan od njihovih dokumenata ostavio je u šoku Liljanu Hanžek, učiteljicu mentoricu iz zagrebačke Osnovne škole Voltino koja je radila na kurikularnoj reformi u Hrvatskoj. Otkrila je da je jedan od kurikularnih dokumenata gotovo u potpunosti prepisan i preveden na crnogorski.

- Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet tjelesna kultura i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma - kaže Liljana Hanžek.

Stranicu s dokumentom Hanžek je proslijedila svojim kolegicama iz stručne radne skupine. Bile su dio ekipe od 500 ljudi koji su pripremali kurikularnu reformu. Prijedlozi svih tih dokumenata objavljeni su javno u veljači prošle godine. Prošli su javno savjetovanje, no zbog poznatih problema s reformom, ti dokumenti nisu zaživjeli u hrvatskim školama. Sudeći prema aktivnostima susjeda, u Crnoj Gori bi mogli.

Ista metodologija

Usporedbom dvaju dokumenata - hrvatskog prijedloga kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura i crnogorskog prijedloga predmetnog programa Fizičko vaspitanje, očita je potpuno ista metodologija izrade dokumenata, jednaki nazivi domena, a većim dijelom i prepisan sadržaj, naravno preveden na crnogorski. I ostali njihovi programi za sve predmete služe se identičnom metodologijom kakvu je osmislila bivša Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem.

Dok hrvatski kurikulum iz tjelesne i zdravstvene kulture navodi tri domene predmeta: Tjelovježba, igra, sport i ples; Moje tijelo i ja; Živim zdravo, domene u crnogorskom programu su: Fizičko vježbanje, igra i sport; Moje tijelo i ja; Zdrave navike.

U domeni Živim zdravo za 1. razred osnovne škole u hrvatskom kurikulumu pod razrada ishoda stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. 2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. U domeni Zdrave navike za isti razred u crnogorskom programu pod obrazovno-vaspitni ishodi stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja. 2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.

U poglavlju preporuke za ostvarivanje ishoda, u domeni Tjelovježba, igra, sport, ples, u hrvatskom kurikulumu stoji: “Prirodni oblici kretanja: savladavanje prostora (trčanjem i hodanjem, kolutanjem i koturanjem, puzanjem)”, dok u istoimenom poglavlju crnogorskog programa piše isto, bez navođenja zagrada.

Na mjestima gdje je promijenjena jedna riječ, sličnost je opet očita: “Igra jednostavne motoričke igre” - “Igra jednostavne elementarne igre”.

Provjera

Astrid Čulić, učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture iz zagrebačke Osnovne škole Ivana Mažuranića, ne dvoji:

- Ovo su konstrukcije proizišle iz naših glava, to su naše rečenice. Naš kurikularni dokument prepoznatljiv je po tome što je unikatan u koncepciji. Napravit ćemo detaljnu analizu našeg i crnogorskog dokumenta. Kao suautor dokumenta, mogu sumnjati da je ovo plagijat, no nisam pravnik - kaže Astrid Čulić.

Nada se reakciji Ministarstva znanosti i obrazovanja jer su svi kurikularni dokumenti u njihovu vlasništvu. Dotad, ona i kolegice obavijestile su sve ostale koji su radili na kurikularnoj reformi da provjere postoji li i u njihovim predmetima tolika sličnost s crnogorskima. Žulja ih, među ostalim, i to da u literaturi Crne Gore nije navedeno korištenje hrvatskog prijedloga kurikuluma.

Srce na mjestu Čulić i njezine kolegice zaključuju: - Naša država spava dok drugi koriste njezine dokumente.

A nakon početnog šoka, kažu da im je sada srce na mjestu.

- Ovo nam je potvrda da smo napravili dobar posao. Žao mi je što naša draga država to ne prepoznaje. A da je prepisano, s prijevodom, jest - tvrde.

I treća članica skupine Gordana Lukenda, učiteljica razredne nastave u OŠ Dr. Ante Starčevića u Zagrebu, priznaje da je crnogorski predmetni program čitala širom otvorenih očiju. Tvrdi isto što i kolegice - niz rečenica iz kurikuluma jednostavno je prepisan, pa i ona zaključuje - Iskoristili su naš dokument, dok mi to ne činimo.

Komentar čitave situacije zatražili smo i od Borisa Jokića.

- Metodologija i dokumenti javno su dostupni svima i kao znanstveniku ne smeta mi ako će djeca u Crnoj Gori, Ugandi ili Njemačkoj od našeg rada imati prilike za bolji odgoj i obrazovanje. Ne smeta čak ni to da su rad plaćen novcem hrvatskih poreznih obveznika preuzele druge zemlje, jer to je pitanje za one koji vode ovu zemlju - kaže Jokić. Međutim, dodaje, sramotna je činjenica da od rezultata stručnog, kreativnog i hrabrog rada više od 500 hrvatskih učitelja, odgojitelja, ravnatelja, stručnih suradnika i znanstvenika nemaju koristi djeca i mladi u Hrvatskoj.

- To je nacionalna sramota koja će godinama pratiti naše obrazovanje - zaključuje Jokić.

Jučer smo u više navrata pokušali dobiti objašnjenje v.d. direktora Zavoda za školstvo iz Podgorice Rešada Sijarića, no tajnica ga je opravdavala zauzetošću. Nije se javljao ni ministar školstva Damir Šehović. Obojica su, doznajemo, jučer bili na sastanku o crnogorskoj reformi školstva.