Istra je pretvorena u nepravilni kružni oblik, koji podsjeća na kažune. Vukovar ima solarno interaktivno opločenje koje pamti korake ljudi koji njime prolaze tijekom dana i navečer ih reproducira kao svjetlost. Velebit čine kućice i mostići među krošnjama drveća. Primorska Hrvatska smještena je uz obalu jezera s oblikovanom plažom i restoranom.
To je zasad još ideja, no do kraja godine trebala bi postati stvarnost. Riječ je o projektu hrvatskih studenata za uređenje parka Bagry Wielkie u drugom najvećem poljskom gradu Krakovu, koji potpisuju hrvatski studenti arhitekture i krajobrazne arhitekture iz Zagreba i Splita s kojima su radili poljski studenti istih područja. Svi su oni u samo tri dana prošlog tjedna stvorili ideju kako jedan gradski park pretvoriti u reklamu naše zemlje, a da se pritom ne zadire previše u njegov postojeći izgled. Bio je to pravi izazov, priznaju svi sudionici.
Ideja o uređenju poljskog parka u malu Hrvatsku došla je od hrvatskog konzula u Poljskoj Pawela Wlodarczyka, koji je zaključio kako bi bilo dobro da se dio parka preuredi u neke dijelove naše zemlje. Na taj bi način mali dio Hrvatske našao svoj prostor u tom parku, koji je oko pet kilometara udaljen od gradskog centra, a među Krakovljanima je dobro poznat kao mjesto na kojem se mogu odmoriti i rekreirati.
Dva sveučilišta
Konzulova ideja odmah je naišla na podršku u Poljskoj, ali i Hrvatskoj. Grad Krakov objavio je natječaj za uređenje parka, na koji su se javili poljski studenti. U našoj zemlji u projekt su se uključila dva sveučilišta, u Zagrebu i Splitu, a svako je poslalo po pet studenata. Ideja na koju je konzul nadošao promatrajući ovaj zanimljivi park počela se ostvarivati kad su studenti doputovali u Krakov, kako bi prvi put razgledali dio grada čiju su promjenu tek trebali osmisliti. Pet grupa je nakon detaljnog pregleda odmah prionulo poslu. Imali su samo tri dana da smisle i razrade svoje ideje, što nije bio lak posao.
- Članovi timova prvi su se put upoznali u tom parku. Bilo je 25 studenata: osim naših, deset ih je bilo s krajobrazne arhitekture iz Poljske i još pet poljskih studenata kroatistike, koji su zapravo bili prevoditelji. Nije se bilo lako uskladiti i s nekim koga prvi put u životu vidiš u tako kratkom roku nešto stvoriti, ali oni su to sjajno napravili. Ponosna sam na činjenicu da su nas dobro predstavili - ne skriva oduševljenje mentorica Iva Rechner Dika, docentica na studiju Krajobrazna arhitektura Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Osim nje, drugi mentor našim studentima bio je i profesor Ante Kuzmanić te asistentica Mirjana Radoš sa studija Arhitektura i urbanizam Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Svaki od studenata koji je otišao u Poljsku prethodno je morao na objavljeni natječaj Sveučilišta u Zagrebu poslati biografiju i motivacijsko pismo. Mogli su se prijaviti samo studenti diplomske razine, koji imaju dovoljno znanja za ovakav projekt. Svi su oni znali da u kratkom roku moraju stvoriti idejno rješenje parka, no ništa više. Ni njihovi kolege iz Poljske nisu imali puno više detalja, pa su svi krenuli od nule. Zapravo su počeli raditi tek nakon što su uživo vidjeli prostor.
- Bilo je to jako zahtjevno za njih. Dvije noći nisu spavali, kako bi stigli sve napraviti i predati u roku. Nije im bilo lako već stoga što su im predstavili istraživanje javnog mnijenja koje je pokazalo da ljudi koji dolaze u taj park u njemu ne žele velike promjene. Dakle, morali su prostor velikim dijelom ostaviti takvim kakav jest, ali i prikazati značajke gradova i regija iz naše zemlje - pojašnjava Rechner Dika.
Od pet ideja, odabrane su tri. Najbolji će rad postati stvarnost, dodaje Rechner Dika, iako nije poznato u kojem roku. Njoj je rečeno kako će to biti u trenutku kad se prikupi dovoljno sredstava, što bi vjerojatno trebalo biti do kraja godine. Ideja koja će postati stvarnost zaista je zanimljiva: Hrvatska je prezentirana kroz tri oblikovne cjeline, koje predstavljaju hrvatske geografske regije. Ono što objedinjuje te tri regije je vjetar koji prolazi kroz njih.
Kažuni
Područje Istre svedeno je na nepravilni kružni oblik proizišao iz tradicijske arhitekture - kažuna, a potom su predstavljeni Motovun, stari nukleus grada Rovinja i amfiteatar u Puli. Područje Slavonije predstavlja regiju kao žitnicu Hrvatske, čija su obilježja već prisutna na odabranom lokalitetu unutar parka. Prezentirana su tri grada: Osijek, Zagreb i Vukovar. Vukovar je prikazan kao memorijalno oblikovana cjelina sa solarnim interaktivnim opločenjem koje pamti stope ljudi koji tuda prolaze tijekom dana i navečer ih reproducira u obliku svjetlosti.
Područje planinske Hrvatske prikazano je modelacijom terena u šumovitom dijelu lokacije s dječjim igralištem unutar kojeg je stvoren “line park”, s kućicama i mostićima među krošnjama drveća koji simboliziraju pastirske stanove kao predstavnike jedinstvene tradicijske arhitekture Velebita. Na kraju, tu je i primorska Hrvatska, smještena uz obalu jezera s oblikovanom plažom i restoranom te ljetnim sportskim terenima za odbojku i boćanje. Pristup plaži glavne staze omogućuju kaskade podijeljene u tri cjeline: Zadar, Split i Dubrovnik. Prvu kaskadu čine tri polja s različitim opločenjima, karakterističnim za svaki od gradova. Na sljedeće tri kaskade slijedi prikaz starih nukleusa gradova te tako korisnik može birati hoće li sjediti u Zadru, Splitu ili Dubrovniku.
- Ovo mi je prvi put da sudjelujem na međunarodnom natjecanju i oduševljen sam. Bilo je teško jer svi u timu imamo različite metode rada. Svaki od nas ima drukčiji pristup analizi, a onda i svemu ostalom. Morali smo se brzo uskladiti i prionuti poslu. No, zadovoljan sam što smo sve dobro napravili i uspjeli se predstaviti na najbolji mogući način. Moj je tim osvojio drugo mjesto - kaže Vladimir Benić.
Njihova je ideja bila hrvatske pokrajine, koje su vidjeli u različitim dijelovima parka, povezati dvjema stazama: jednom koja ide oko cijelog jezera i omogućuje brzo kretanje uz pogled na elemente parka, podsjećajući na hrvatske autoceste, te drugom koja pruža priliku za detaljne doživljaje posebnosti Hrvatske koje su predstavljene u projektu uređenja parka. Pokrajine su predstavljene uz korištenje zatečenih prirodnih elemenata: primjerice, Istra kao brežuljak s amfiteatrom, gorska Hrvatska kao netaknuta šuma, a središnju Hrvatsku predstavlja gaj pokraj kojeg se sijeku smjerovi svih pješačkih staza. Dolina Neretve svoje je poljsko lice dobila u močvarnom bilju, trstici i drvenim molovima. Poseban naglasak stavljen je na gradove, pa tako mali trg okružen biljem podsjeća na zagrebački Donji grad i njegovu potkovu, promenada uz plažu asocira na splitsku rivu, a važno mjesto zauzimaju tri okvira u kojima su srušeni zid, zid koji se obnavlja te uredan novi zid, što je poveznica s obnovom Vukovara i nadom u novi život.
- Na kraju projekta su poljski studenti, radeći s nama, naučili sve o našoj zemlji. Toliko su dobro usvojili sve podatke da su umjesto nas mogli držati prezentacije, jer su imali osjećaj da su i sami posjetili te krajeve. To nam i jest bio jedan od ciljeva. Osim toga, željeli smo u parku promovirati svoju zemlju i sve njene ljepote. Bio je to izazov na više razina i drago mi je što sam imao priliku biti dio ove priče - dodaje Benić.
Asocijacije
Treće mjesto osvojila je ideja u kojoj se intervencijama u prostoru ne narušava ambijent parka. Predstavljeno je osam gradova: Vukovar, Zagreb, Pula, Rijeka, Zadar, Knin, Split i Dubrovnik, pa su odabrane glavne asocijacije vezane uz građevine i način života u svakom od gradova. U svakom “dijelu male Hrvatske” postavljeni su informativni panoi te sadržaji za različite vrste korisnika te se, primjerice, na području Zagreba nalazi trg s umjetničkom galerijom na otvorenom, u Rijeci oprema za street workout koja asocira na industrijska postrojenja, Split je dobio veliku plažu s terasom ugostiteljskog objekta, a Vukovar memorijalno odmorište.
- Išli smo u park smišljati ideje - šetali smo, bilježili kako koji dio terena izgleda... Najprije smo analizirali prostor, a potom se bacili na posao. U radu koji smo predali bili smo suptilni, elegantni. Park ima mnogo zaštićenih biljaka koje se ne smiju dirati i ljudi zapravo vole svoj pomalo divlji park. Zbog toga smo se složili da intervencije trebaju biti minimalne, a koristili smo ono što smo pronašli u parku. Maksimalno smo poštovali prostor, a drago nam je da je žiri to prepoznao i nagradio nas - kaže Ozana Palić, čija je grupa osvojila treće mjesto.
Radovi bi uskoro trebali biti predstavljeni i domaćoj javnosti. Rechner Dika kaže kako su uključeni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu pokazali interes da se na zajedničkoj izložbi svi projekti pokažu kolegama i profesorima, kao i zainteresiranoj javnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....