Hrvatski znanstvenici analizirali podatke u posljednjih 20 godina i otkrili na koje datume umire najviše građana

Tijekom siječnja i veljače u Hrvatskoj umire najveći broj ljudi, a konkretni datum na koji je proteklih 20 godina prosječno umiralo najviše osoba jest - 12. veljače. Pokazala je to analiza podataka o umrlima u razdoblju od početka 1998. do kraja 2018. godine.

Na drugom je mjestu datuma s najvećim brojem umrlih 4. ožujka, a zatim slijede Nova godina te 2. siječnja.

Na drugom mjestu polurang-ljestvice nalazi se 31. kolovoza - dan kad umire najmanji broj osoba.

Prema prikupljenim podacima, tijekom 7305 dana, koliko ih je bilo u proteklih 20 godina, ukupno je umrlo 1,031.336 ljudi ili 141 osoba dnevno. Na dan s najvećim prosječnim brojem umrlih, odnosno 12. veljače, prosječno je umiralo 164,45 ljudi, a na dan s najmanjim brojem njih 121,75.

Crna zima

- Razlike nikako nisu beznačajne: 12. veljače prosječno je umiralo čak 35 posto više ljudi nego 31. kolovoza - kaže dr. Ivan Čipin, docent na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) koji je, s vanjskim suradnikom i demonstratorom na Katedri Marijem Brnićem, napravio analizu podataka o umrlima po danima, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.

Sezonalnost umiranja, objašnjava, nije nepoznata demografima i zdravstvenim stručnjacima: najviše umrlih u zemljama s umjerenom klimom, kakva je i Hrvatska, bilježi se tijekom zime - devet od deset datuma na koje umire najveći broj ljudi nalazi se u siječnju i veljači, dok se oni tijekom kojih umire najmanje ljudi nalaze u ljetnim mjesecima.

- Hladno zimsko vrijeme čimbenik je koji povećava rizik od smrti, a siječanj i veljača obično su najhladniji mjeseci - tumači dr. Čipin. Slabi imunološki sustav u zimsko doba, nastavlja, čini ljude ranjivijima na infekcije i bolesti, koje, pak, mogu rezultirati smrtnim slučajem.

Zanimljivo je da se među četiri najsmrtonosnija dana u Hrvatskoj nalaze 1. i 2. siječnja, odnosno Nova godina i dan poslije nje.

- I u drugim državama ti su datumi pri vrhu kad se radi o datumima na koje umire najviše ljudi, međutim još nemamo istraživanja koja bi decidirano pokazala zašto je to tako. Postoje samo špekulacije, koje govore o dva moguća faktora. Prvi je manja sklonost ljudi da, ako im nije dobro, tijekom blagdana, kad se okupi obitelj i slavi se, odu liječniku te njihovo nastojanje da to odgode za nekoliko dana, što može biti kobno. Drugi mogući faktor o kojem strani analitičari špekuliraju je i manjak zdravstvenog osoblja u bolnicama tijekom blagdanskog razdoblja i njihova preopterećenost osobama pod utjecajem alkohola, žrtvama prometnih nesreća i sličnim - objašnjava dr. Čipin.

Uzroci razlika

Kasno ljeto je, pak, razdoblje u kojem statistički umire najmanji broj ljudi. Svih deset datuma s najmanjim rizikom od smrti nalaze se krajem kolovoza i početkom rujna, odnosno nakon sezone godišnjih odmora, kad su, čini se, ljudi najopušteniji.

Poslije tog razdoblja rizik za umiranje kontinuirano raste, vrhunac dosiže u siječnju i veljači, nakon čega opet nastavlja padati sve do prve polovice rujna.

- To ipak ne znači da treba strahovati u zimskim mjesecima, niti da smo ljeti sigurniji. Još uvijek nije do kraja razjašnjeno zašto je distribucija umiranja po danima ovako raspoređena. No, ovakve analize, koje pokazuju stabilnost u distribuciji dana na koje umire najmanje ili najviše osoba, mogu biti od koristi pogrebnim poduzećima i vjerskim institucijama za potrebe planiranja aktivnosti kad je riječ o pokopima umrlih - zaključuje dr. Čipin.

Nasilne smrti, samoubojstva i prometne nesreće, kaže, nemaju osobiti utjecaj na ovakvu distribuciju, najvećim dijelom zato što sudjeluju s vrlo malim udjelom u ukupnom broju umrlih. Prema dostupnim pokazateljima, samoubojstva ne pokazuju karakter sezonalnosti, odnosno raspršena su tijekom cijele godine, a prometnih nesreća s fatalnim ishodom za sudionike najviše ima tijekom ljeta.

Dok tijekom novogodišnjih blagdana, dakle, umire veliki broj ljudi, s brojem rođenih upravo je suprotno: prema analizi koju je CLPS napravio još početkom godine, Božić, odnosno 25. prosinca, datum je tijekom kojeg se proteklih 20 godina rađao najmanji broj djece. Na drugom je mjestu 1. studenoga, odnosno blagdan Svih Svetih, slijedi 1. svibnja, Praznik rada, a zatim 26. prosinca, odnosno Štefanje.

Podaci rađanja

- Općenito, datumi na koje se rađa najmanje djece oni su koji padaju na praznike ili blagdane. Dijelom tome sigurno pridonosi činjenica da liječnici nastoje dogovoriti porod tijekom radnog dana, a porod carskim rezom uglavnom se ne planira praznicima, blagdanima i vikendima - objašnjava.

Najviše se djece, pak, rađa 22. rujna. Svih 15 najpopularnijih datuma za rađanje u Hrvatskoj nalazi se u rujnu, najčešće u njegovoj drugoj polovici.