Hrvatski znanstvenici o masovnom pomoru školjki u Jadranu: ‘Nije samo parazit u pitanju...‘

Uzrok masovnih uginuća dagnji u Novigradskom moru nije samo parazit, nego i sveprisutne klimatske promjene, velika suša, nagle oborine nakon suše i manjak hrane na manjim dubinama. Tvrde to znanstvenici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru koji još od 2015. godine provodi različita istraživanja uzgoja školjkaša u Novigradskom moru na svojoj eksperimentalnoj splavi te su od počeka upoznati s problemom koji je zadesio tu vrstu.

- Recentna smrtnost novigradske dagnje se dogodila tijekom kasne jeseni i početkom zime. Okolišni čimbenici u Novigradskom moru kroz ljetno i jesensko razdoblje bili su karakterizirani malim količinama padalina s temperaturama mora iznad višegodišnjih prosjeka. Takva navedena duga razdoblja iscrpila su količinu hranjivih tvari u Novigradskom moru, što se očitovalo i povećanom prozirnošću mora u jesenskim mjesecima.

Nakon takvog razdoblja nastupilo je dugotrajno kišno razdoblje koje je značajno smanjilo salinitet gornjih slojeva Novigradskog mora. Također, primjetan je bio i nedostatak snažnog vjetra, odnosno bure koji doprinosi miješanju različitih slojeva mora te na taj način pomaže donosu hranjivih tvari iz dubljih slojeva kao i ujednačavanju salinitet, pojašnjava izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić.

Navodi kako je salinitet 21. studenog prošle godine na dubini od metra iznosio 11 ‰, na dubini od 4 metra 28 i površinskom temperaturom mora od 14 °C. Mjesec dana kasnije salinitet na dubini od metra iznosio je 0,9 ‰, na dubini od 4 metra 3,4 ‰ i s jasno izraženom haloklinom na dubini od 5 metara. Na Novu godinu temperatura mora na dubini od 3 metra iznosila je 12 °C, dok je salinitet na metar dubine iznosio 3,5 ‰ uz jasnu haloklinu na dubini od 3 metra.

- Sve navedeno ukazuje kako je riječ o ekstremnim uvjetima koji su utjecali na iscrpljivanje organizma školjkaša i zasigurno doprinijeli njihovom uginuću, smatra Šarić. Zanimljivo je da uginuće nije evidentirano na njihovoj eksperimentalnoj splavi gdje su dagnje na dubini od 20 metara.

- Djelatnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu bili su tijekom siječnja na terenu, u obilasku eksperimentalne splavi za uzgoj. Tom prilikom u Novigradskom moru nije primijećena smrtnost dagnji ni ostalih školjkaša koje Sveučilište u Zadru trenutno eksperimentalno uzgaja na dubinama od oko 20 metara. Prilikom tog obilaska uzeti su uzorci dagnji s različitih dubina, kao i u uzorci kamenica i kapica, kao komercijalno zanimljivih vrsta. Obradom uzoraka u laboratoriju utvrđena je vrlo slaba kondicija školjkaša uzgajanih na manjim dubinama u odnosu na školjkaše uzete u dubljim slojevima mora, ističe izv. prof. dr. sc. Ivan Župan.

Dodaje da to upućuje na manjak hranjivih tvari u površinskim sloju kroz duži vremenski period, što uz vrlo nizak salinitet kroz duži period predstavlja kombinaciju nepovoljnih ekoloških uvjeta za uzgajane školjkaše.

- Sve navedeno zasigurno je izazvalo veliki stres i potaknulo uginuća bilo zbog starvacije, bilo zbog smanjenog imuniteta školjkaša. Smanjenje imuniteta zasigurno je školjkaše učinilo osjetljivim prema različitim patogenima, bilo onim koji su nam poznati i koji su uobičajeno prisutni u okolišu, bilo mogućim patogenima koji nisu do sad utvrđeni u školjkašima u Hrvatskoj, objašnjava Župan.

Oba znanstvenika vele da su se masovne smrtnosti školjkaša na pojedinim lokacijama u Jadranskom moru, kao i u Novigradskom moru već događale u prošlosti, ali da nažalost većina od njih nije do kraja razjašnjena. Naime, smrtnosti školjkaša kao i drugih organizama nastaju kao posljedica složenih interakcija između školjkaša, okolišnih uvjeta i mogućih patogena.

- Ipak posljednjih godina sve su češće informacije o smrtnostima školjkaša. Znanstvena literatura snažno podržava hipotezu kako su mnoge recentne smrtnosti školjkaša i drugih živih bića u obalnim ekosustavima povezane s promjenama okolišnih uvjeta uzrokovanih globalnim klimatskim promjenama. To se posebno odnosi na školjkaše koji su u odraslom stadiju pričvršćeni na podlogu i ne mogu migrirati u slojeve mora sa za njih prikladnijim okolišnim parametrima. Naime, produženje povišenih temperatura mora tijekom kasne jeseni i početkom zime negativno utječe na bioenergetiku školjkaša.

Organizmi su izloženi visokim temperaturama i maloj dostupnosti hranjivih tvari, što negativno utječe na njihov rast, reprodukciju i imunitet te u konačnici može dovesti do pojave smrtnosti. U isto vrijeme, razdoblje visokih temperatura se sve češće poklapa sa pripremom za mrijest i mrijestom školjkaša, što dodatno iscrpljuje njihov organizam i narušava im imunitet, navode dalje. Dodaju i da će globalne klimatske promjene i s njima povezani ekstremni uvjeti uzgoj školjkaša stavljati pred sve veće izazove, posebice u dijelu koji se odnosi na prirodni mrijest i prikupljanja mlađi.

- Zbog toga Sveučilište u Zadru već nekoliko godina kroz projekte financirane od strane Ministarstava poljoprivrede razvija laboratorij za uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulacijskim uvjetima te daje tehničku podršku Zadarskoj županiji u provođenju projekta Argos čiji je jedan od ciljeva također uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulaciji.

Recentni događaj uginuća dagnji u Novigradskom moru, koji za sobom povlači pitanje obnove populacije dagnji i dostupnosti mlađi za nasad u budućem razdoblju, ukazuje na važnost tih projekata, čijim uspješnim provođenjem bi se omogućila sigurna opskrba mlađi i u uvjetima nepogode koja je u ovom trenutku pogodila Novigradsko more, objašnjavaju zadarski znanstvenici koji u ovom trenutku provode se istraživanja prihvata mlađi različitih vrsta kapica i pokusni uzgoj kamenica u lanternama na sveučilišnoj pokusnoj splavi. Isto tako, u Novigradskom moru u suradnji s javnom ustanovom Natura Jadera Sveučilište u Zadru provode monitoring prisutnosti invazivnih vrsta s naglaskom na strijelku i plavog raka.