JUNCKEROV PLAN

HUP: 'Mi imamo projekte za EU, zašto nas Vlada nije ništa pitala'

 Goran Sebelic/Cropix

Dok na listama projekata drugih država koji konkuriraju za provedbu u sklopu Junckerova programa oporavka gospodarstva EU zapaženo mjesto imaju, ili čak dominiraju, projekti privatnog sektora, na hrvatskom popisu takvih projekata gotovo nema. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) tvrde da razlog tome nije taj što privatni sektor nema projekata koji bi se mogli sufinancirati iz fondova EU, već to što ih nitko iz Vlade nije ni pitao imaju li što ponuditi.

- Vlada nije HUP ni pitala imaju li što hrvatski poduzetnici ponuditi za listu projekata u sklopu Junckerova programa. Hrvatski privatni sektor ima projekata koji bi mogli biti uvršteni na listu. To se posebno odnosi na projekte većih tvrtki - kaže Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

- Naši poslodavci imaju projekte, a mi u HUP-u imamo i stručnjake koji se bave fondovima - dodaje Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Dokaz nespremnosti

Jedan od takvih projekata mogao bi, kaže Jure Radić, predsjednik Nadzornog odbora IGH, biti i projekt gradnje žičare od Baške Vode do Biokova, kao i gradnja akvaparka u Baškom Polju. Oba su projekta, ističe Radić, zanimljiva kako građevinskom i turističkom sektoru, tako i lokalnoj samoupravi, s obzirom na to da bi njihov rezultat trebalo biti produljenje turističke sezone na Makarskoj rivijeri i jačanje turističke ponude.

- Takvi bi se projekti sigurno mogli sufinancirati iz fondova EU. Europa takve projekte prepoznaje kao razvojne - poručuje Radić.

U poslodavačkim krugovima ukazuju na još neke projekte koji bi, po njihovu mišljenju, mogli dobro kotirati na Junckerovoj listi. To se ponajprije odnosi na projekte iz ICT sektora, ali i na one vezane uz energetiku i promet, posebno kad je riječ o Luci Ploče, koja je glavni ulaz na tržište BiH.

Razlog što na listi projekata za Junckerov plan kronično nedostaju projekti privatnog sektora Radić pronalazi u nedovoljnoj komunikaciji.

- Krivnja je zapravo na obje strane. Svi zajedno moramo preuzeti veću inicijativu. Već i to, uostalom, pokazuje koliko smo nespremni dočekali EU - ocjenjuje Radić.

Iz Vladinih su nam krugova jučer rekli da su listu sastavljali na temelju javno dostpunih baza podataka, među kojima su i strateške investicije, kao i projekti namijenjeni sufinanciranju iz fondova EU.

- Lista je stalno otvorena i može se dopunjavati, a to uključuje i privatne projekte - poručio je jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova.

Promet i energetika

Hrvatska je, podsjetimo, za Investicijski plan za Europu, tzv. investicijsku ofenzivu u Europi koja uključuje više od 2000 projekata u kojima bi se u sljedećih tri do pet godina moglo investirati do 1300 milijardi, od čega više od 500 milijardi već u sljedeće tri godine i koji potpisuje predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predložila 77 projekata ukupne vrijednosti 21,54 milijarde eura. Uglavnom se radi o projektima iz prometa i energetike, a među njima važno mjesto ima LNG terminal u Omišlju.

Uklanjanje prepreka

Projekti koje predlaže Hrvatska ili su javni (što državni, što lokalni), ili imaju mješoviti karakter, javno-privatni, što znači da oni otvaraju vrata i privatnom kapitalu. No, oznaku privatnog projekta ima samo jedan - onaj povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnoj i uslužnoj industriji.

Ocjena je stručnjaka da bi Hrvatska svoje napore trebala usmjeriti prema ukidanju identificiranih prepreka i bolje informirati privatni sektor o mogućnostima. Kao glavne prepreke investicijama u Hrvatskoj ističu se nedovoljna sredstva za financiranje projekata, nedostatak državnog sufinanciranja, javne nabave, kvaliteta dokumentacije, neriješena vlasnička pitanja i sporost u izdavanju potrebnih dozvola projekate.

Dinamična lista

Inače, razlike među državama su ogromne. Bugarska, primjerice, nije prijavila nijedan privatni projekt, a Irskoj je većina projekata iz privatnog sektora. Kako su projekti podijeljeni po područjima koja su identificirana kao prioritetna, projekti su uglavnom infrastrukturni. Prirodno je da je većina projekata iz područja transporta prijavljena kao javni ili javno-privatni. Ali iz država kao što su Njemačka, Češka, Austrija, Belgija, Estonija i druge prijavljeni su brojni projekti iz područja energetske unije, znanosti i inovacija koji su isključivo privatni. Primjerice, privatna tvrtka u Njemačkoj prijavila je projekt od 20 milijardi eura za razvoj širokopojasne mreže. Iz Belgije, Češke i Austrije kao privatni projekti su prijavljeni i gradnja hidroelektrana i vjetrenjača. Belgija je prijavila posebno poglavlje s popisom projekata samo iz privatnog sektora.

Bez obzira na to, svi koji imaju dobre projekte, bilo iz privatnog ili javnog sektora, i dalje će ih moći prijaviti jer i u Bruxellesu kažu da je “lista dinamična, ona nije niti će ikada biti konačna jer će se u nju moći ubaciti novi projekti ili maknuti oni koji nisu dovoljno dobri”. Projekti moraju imati ekonomsku korist i održivost, kao i širu važnost koja ne bi bila ograničena samo na lokalnu ili nacionalnu razinu. Zato je i većina projekata infrastrukturna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:22