HUP: Neodrživo je imati 65 bolnica na 4 milijuna ljudi, dovoljno ih je 20-ak

Neprestane financijske injekcije u dugo opterećenom zdravstvenom sustavu samo produljuju agoniju, ali ne daju rješenje. Liste čekanja, loši ishodi liječenja, stara infrastruktura, nezadovoljni zaposlenici, nedostatak specijaliziranog kadra... samo su dio problema koji muče taj resor. Temeljita reforma je nužna, i to već godinama. Dosad je bilo više nacrta više ministara. Onaj najnoviji, ministra Vilija Beroša, polako curi u javnost, a iako svi podržavaju reformu, ne slažu se sa svim idejama ministra zdravstva i njegova tima.

Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, općenito podržava ekonomske i druge aspekte reforme te smatra da je ozbiljna reforma nužna.

- Velik dio stavki reforme i naša su stajališta o kojima smo govorili. Primjerice, rodiljne naknade koje nikako ne trebaju biti isplaćivane iz HZZO-a. No, mi se zalažemo općenito da bolovanja ne budu dio zdravstvenog sustava. Logično bi bilo da je to pod Ministarstvom rada - kaže Jurković. Svakako je stajališta da je potrebna revizija osiguranika HZZO-a kako bi se napravilo reda, a stavljanje općih i županijskih bolnica pod državno vlasništvo podržava, ali pod određenim uvjetima.

- Ne može se tek tako prebaciti vlasništvo, naravno da su nužni brojni preduvjeti. Smatram da je nužno osigurati korektne cijene, odnosno da postanu realne. Drugo je povećanje limita, a treće je status menadžmenta bez politike. Treba se gledati kako rade ravnatelji, a ne kojoj stranci pripadaju i mijenjati se po toj osnovi - smatra Jurković. Ipak ne podržava da se županijski zavodi za javno zdravstvo, Hitna pomoć te specijalne bolnice stave pod državno vlasništvo, nego bi trebali ostati u županijskom vlasništvu. Smatra da treba jačati Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

- Broj bolnica ne treba smanjivati, centri izvrsnosti su potrebni. Svaka bolnica mora imati četiri nužna odjela: kirurgiju, internu, pedijatriju, ginekologiju te OHBP - navodi Jurković. Ideju o tome da svi mladi liječnici stažiraju godinu dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smatra poželjnom, dapače, možda bi to trebalo, po njegovu mišljenju, produljiti i na dvije godine.

Jedna od stavki reforme koja je prema procjenama teška 1,2 milijarde kuna godišnje mjera je oslobođenja plaćanja doprinosa za mlade do 30 godina.

- Riječ je o mjeri koju je svojevremeno uveo ministar Mrsić. Slažem se da to može smetati HZZO-u i da vjerojatno oni ne bi trebali to plaćati. To je trebalo biti u sklopu mjera za zapošljavanje na državnoj razini - mišljenja je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić. Odluke i reforme, smatra, moraju se donositi obuhvatno, a ne parcijalno kao pojedinačna mjera.

- Netko to mora platiti, a ako se ukine i vrati na poslodavce, nitko ne jamči da se neće odraziti na plaće. Mislim i da ovo nije jedini problem, jer vidimo da su dugovi i problemi znatno iznad ove mjere koja je bila poticaj za zapošljavanje mladih - kaže Zorić. Navodi i primjer prevelikog broja bolnica te smatra da je neodrživo na četiri milijuna stanovnika imati 65 bolnica.

- Trebalo bi ih biti 20-ak u odnosu na broj stanovnika. Imamo skup sustav, a ako imate kapacitete popunjenosti desetak posto, radimo štetu sami sebi - napominje Zorić.

Da reforma nije nešto što će se odraditi za šest mjeseci ili godinu, smatra predsjednica Liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić.

- Krenulo se pa ću to pozdraviti. Ali mora se voditi računa o ljudima prije svega. Stvari koje već postoje na papiru, poput centara izvrsnosti, ne funkcioniraju. Mora se točno znati kamo, kada i pod kojim uvjetima se šalju pacijenti - kaže.