Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) morat će ukinuti svoje police dopunskog zdravstvenog osiguranja, mišljenje je stručnjaka s kojima je Jutarnji list razgovarao u posljednjih nekoliko dana.
- HZZO ima privilegirane uvjete, čime sve osiguvarajuće kuće stavlja u neravnopravan položaj - kaže Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. Naime, sve kuće u Hrvatskoj moraju poslovati prema vrlo strogim pravilima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, za svaku prodanu policu moraju imati garancije i novčane rezerve, a njihov rad podložan je redovitim inspekcijama i nadzorima.
Za HZZO, objašnjava Pauković, ta pravila ne vrijede, a sav rizik i trošak poslovanja prebacuje se na porezne obveznike. U prošloj godini HZZO je ostvario ukupni gubitak od milijardu i 286 milijuna kuna, od čega je 250 milijuna kuna potrošeno na plaće službenika.
HZZO, kao državni zavod, ima povlašten položaj, ne prolazi strogi nadzor kojem su izložena sva osiguravajuća društva u Hrvatskoj, rizik svog poslovanja prebacuje na proračun i sve gubitke financira novcem poreznih obveznika, zaključak je vodećih analitičara i djelatnika osiguravateljske industrije, ali i izvora pri Europskoj komisiji.
Time se, smatraju, onemogućuje razvoj tržišta i oštećuju građani: HZZO drži 98-postotni udio u dopunskom osiguranju i ne potpada pod stroga pravila Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a upravo zbog ovakve situacije Europska unija se, prije nekoliko godina, umiješala se u slovensko tržište osiguranja.
Prošlog tjedna hrvatski mediji objavili su vijest o sličnom postupku Unije u hrvatskom slučaju: HZZO-u će zabraniti da proračunskim novcem financira aktivnosti kojima se, po hrvatskom Zakonu o osiguranju, ne bi trebao baviti.
Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga demantirao je da Europa traži isto ono što je prije nekoliko godina tražila u Sloveniji te najavio nižu cijenu police od 70 kuna mjesečno, iako je HZZO prošle godine na dopunskim policama ostvario gubitak od 177 milijuna kuna.
- Dobro sam provjerio i nema nikakve zakonske zapreke, ni prema hrvatskim zakonima, ni prema direktivi Europske komisije koja bi pravno osporavala rad HZZO-u i u sadašnjem obliku.”
Smatra da slovenski primjer svjedoči kako država u slučaju neživotnih osiguranja mora osigurati tržišno natjecanje, a HZZO to dosad ničim nije osporio.
Darko Cesar, predsjednik Uprave Basler osiguranja, tvrdi kako su svi svjesni da je sklapanje polica dopunskog osiguranja HZZO-a kratkog daha. HZZO, smatra, ne može raditi izvan sustava, bez Hanfe kao kontrolnog tijela.
- Već godinama je kamen smutnje što osiguravajuća društva potpadaju pod Hanfu, a HZZO ne. Nije logično da država ima svoju osiguravajuću kuću, izvan sustava, s privilegiranim uvjetima - kaže Cesar.
Europska komisija u strogo reguliranim uvjetima dopušta državi da se bavi osiguranjem, ali za to mora registrirati posebno društvo za osiguranje za koje bi vrijedila sva pravila koja vrijede za Allianz, Basler, Croatia osiguranje i druge.
HZZO nema tvrtku koja bi se bavila prodajom polica, a izvori Jutarnjeg kažu da nešto takvno ni ne priprema. Slovenija je također pokušala izbjeći regulativu Europske unije po pitanju osiguranja pa je police dopunskog proglasila društvenim interesom kojim upravlja država.
- Sloveniju je Europska komisija zbog toga tužila. Nije pravilno prenijela europske direktive o osiguranjima - kaže Šime Ivanjko, profesor iz Maribora, koji je bio izravno uključen u tadašnje slovenske pregovore. - Tužbom je traženo da se iz slovenskog zakonodavstva isključe posebni uvjeti za bavljenje dopunskim osiguranjem i da svaki osiguratelj može slobodno obavljati tu vrstu osiguranja bez intervencije države - kaže prof. Ivanjko. Sud EU u Luxembourgu presudio je se osiguranja moraju prepustiti slobodnom tržištu, bez upletanja države.
Slično kao i u Sloveniji, HZZO je, naglašava direktor Ureda za osiguranje Pauković, u boljem položaju nego svi ostali osiguravatelji.
- Za sve ostale, osim HZZO-a, vrijede jasna pravila igre: ne mogu raditi bez Hanfinih dozvola, suglasnosti Ministarstva i cijelog čuda obaveza: tehničke pričuve, temeljnog kapitala, obvezne revizije, solventnosti kapitala. HZZO sve to s policama dopunskog osiguranja radi bez ikakva ograničenja - objašnjava.
Pierre Matek, predsjednik Uprave Hanfe, kaže da HZZO ne djeluje kao osiguravajuće društvo i ne potpada pod nadzor njegove agencije.
- Ako HZZO odluči osnovati osiguravajuće društvo, morat će ispuniti zakonske uvjete i poslovati prema pravilima po kojima posluju sva druga društva - kaže Matek.
‘Cijena od 70 kuna neostvariva je i urušila bi cijeli sustav’
Čak i da se ne kosi s pravilima Europske komisije, HZZO-ova najava police od 70 kuna neostvariva je, smatraju analitičari s kojima smo razgovarali.
Bez obzira tko formalno ugovara policu, HZZO ili privatno osiguravajuće društvo, novac odlazi u zdravstveni sustav, pa bi u HZZO-u cilj trebala biti što kvalitetnija usluga, a ne nepromišljeni dumping ovakve vrste, smatra profesor Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
‘Ako ćemo imati manji dotok novca, tko će onda uopće moći raditi u zdravstvu? U slučaju da HZZO kani iste usluge davati za manje novca i nametnuti dumpiške cijene, a već ostvaruje gubitak, otvara se problem nelojalne konkurnecije’, smatra prof. Jakovčević, stručnjak je za upravljanje rizicima portfelja osiguravateljskih društava. ‘Državna polica od 70 kuna ugrožava prava svih pacijenata u državi, jer će minus zdravstvenog sustava biti još veći’.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....