HZZO traži od bolnica da vrate uplaćeni novac jer su radile 70 posto manje posla

Koronavirus razlog je velikog minusa na računu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pa je tako prihod od doprinosa u travnju bio manji za 413 milijuna kuna u odnosu na ožujak.

Posljedica je to velikog broja otkaza, smanjenja plaća i oslobađanja dijela poslodavaca od plaćanja doprinosa. Ni za svibanj se ne može očekivati drukčija situacija, a vjerojatno i lipanj nosi gubitak u tom dijelu prihoda.

Ukupno bi to značilo da će u tri mjeseca blagajna HZZO-a biti tanja za gotovo milijardu kuna. Istodobno, troškovi nisu pali. Svim su zdravstvenim ustanovama plaćene sve obveze, rashodi su ostali isti bez obzira na to što je zbog epidemije proteklih mjeseci odrađeno samo tridesetak posto uobičajenog posla, osobito u bolnicama.

Prazne čekaonice

Naime, epidemija Covida-19 ispraznila je čekaonice i operacijske dvorane, što znači da su povećane liste čekanja, da su bolnice ostale dužne HZZO-u za dio neodrađenih poslova koji su im plaćeni unaprijed i da će to u nadolazećim mjesecima morati “vratiti”. Drugim riječima, to znači pojačani rad, što uključuje rad poslijepodne i vikendima.

- Od 4. svibnja, otkako je krenuo ‘postkoronski’ rad bolnica, povećava se i broj dnevno odrađenog posla. Trenutačni prosjek je 60 posto od obima posla koji su bolnice odrađivale u isto vrijeme prošle godine. To znači da će se morati dodatno raditi da pacijenti ne bi predugo čekali na rješavanje svojih zdravstvenih problema. Moja je preporuka da se radi poslijepodne i vikendom. Naime, zbog epidemioloških mjera broj pacijenata u ambulantama ili onih koji trebaju dijagnostiku manji je nego što je to uobičajeno, ali vjerujem da će se uspjeti nadoknaditi ono što se nije moglo odraditi tijekom epidemije - kaže ministar zdravstva Vili Beroš.

Podaci iz bolnica o učinku od prije dva dana i njihova usporedba s onima o učinku od prije godinu dana pokazuju da je, primjerice, KBC Zagreb 18. svibnja ove godine imao 5403 obavljene zdravstvene usluge, a lani u to vrijeme njih 8463. U drugoj najvećoj zagrebačkoj bolnici, u KBC-u Sestre milosrdnice, bilo je upola manje obavljenog posla, odnosno 491 prema lanjskih 954. U KBC-u Rijeka uspjeli su obaviti 77 posto lanjskog “prometa”, u KBC-u Osijek 56 posto, u OB-u Koprivnica 49 te u OB-u Knin 37 posto.

Očekivano, najveći pad bilježi KB Dubrava koja je tijekom epidemije postala primarni respiracijsko-intenzivistički centar za oboljele od Covida-19, gdje se na dnevnoj razini uspjelo učiniti samo 19 posto posla koji ta bolnica inače radi pa je tako, umjesto više od 3000 pacijenta, u jednom danu bilo njih samo 618. No, i to bi se trebalo promijeniti već početkom sljedećeg tjedna jer trenutačno u respiracijskom centru imaju samo 10 pacijenata, što omogućava da ostatak bolnice značajnije pojača rad. Naime, svi hitni pacijenti te bolnice za vrijeme epidemije liječeni su u ostalim zagrebačkim bolničkim ustanovama, što je značilo velik pritisak na njihove hitne bolničke prijeme.

Test na Covid-19

- Od ponedjeljka počinju raditi svi odjeli u KB-u Dubrava, a to znači da kreće i operacijski program. Otkako su otvorene bolnice za sve pacijente, u KB-u Dubrava pregledano je 2479 pacijenata, od toga 520 CT i 196 MR pretraga. Ovaj tjedan krenule su s radom i jednodnevna kirurgija te dnevna bolnica, a od ponedjeljka kreće operativni program elektivnih operacija, odnosno svi odjeli počinju raditi - objašnjava prof. dr. Ivica Lukšić, koordinator respiracijskog centra u KB-u Dubrava. Dodaje da se još mora razriješiti pitanja testiranja na Covid-19, odnosno tko po epidemiološkom mišljenju treba i taj test.

Naime, otvorilo se pitanje tko treba davati uputnice za testiranje na koronavirus za kirurške zahvate, odnosno za koje bi eventualno druge bolničke usluge trebao test na Covid-19. Dio liječnika primarne zdravstvene zaštite tvrdi da to trebaju činiti bolnički liječnici. Zbog toga je zatraženo i pojašnjenje cijele ove situacije jer je testiranje svih koji ulaze u bolnice epidemiološki nepotrebno.

Što se pak tiče kirurških zahvata, potpuno je jasno da “pripremu za prijem u bolnicu” obavlja liječnik obiteljske medicine, točnije za sve te pretrage piše uputnice pa izuzetak ne bi trebao biti niti test na Covid-19. Ne bi li se otklonili mogući nesporazumi na štetu pacijenata očekuju se jasne upute epidemiologa o tome što je kome “u opisu radnog mjesta”.

30 kreveta

- Respiracijski centar u KB-u Dubrava ostaje do daljnjega jer tu imamo operacijsku dvoranu s negativnim tlakom i CT uređaj za bolesnike s Covidom-19 budu li trebali neku kiruršku intervenciju. Ostaje kao mala Covid bolnica s osam respiratora i 30 kreveta. Također ostaje šator ispred bolnice ‘za svaki slučaj’, ako dođe do drugog vala na jesen - kaže prof. dr. Lukšić.

No, s obzirom na to da je izvršenje posla u bolnicama i dalje gotovo prepolovljeno, a prihodi HZZO-a smanjeni, bit će nužno pojačati rad, što se pokušava riješiti radom vikendom, a dijelom i onim poslijepodnevnim.

S obzirom na to da su zaposlenici bolnica tijekom epidemije bili podijeljeni na A i B timove - dok je jedan tim radio, drugi je bio kod kuće - pojavile su se ideje da se, dok traje “usporeni” jutarnji rad ambulanti i dijagnostike, zbog nužnosti dezinfekcije i provjetravanja, uvede dvosmjenski rad, odnosno da, primjerice, dvije trećine zaposlenih radi ujutro, a trećina poslijepodne. Tako bi se pomoglo pacijentima da brže dođu na red, izbjegao prazan hod, a i brže bi se vratio dug HZZO-u koji se odnosi na izvršenje posla.

Također, dio onih koji su u ovom trenutku višak zbog manjeg “prometa” pacijenata u matičnoj bolnici možda bi mogao i “na posudbu” u bolnice u kojima nedostaje određenih specijalista. Naime, izvanredne situacije traže i “izvanredan rad”.