I poginulima u Afganistanu status branitelja. Obitelji stradalih u misijama dobit će prava iz Zakona o braniteljima

Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog kadra podizanjem razine materijalnih prava glavna je intencija novih izmjena i dopuna Zakona o službi u Oružanim snagama, predstavljenog na prošlotjednoj sjednici Vlade.

Obrazlažući ovaj prijedlog, ministar obrane Damir Krstičević u više je navrata naglasio da su razlozi izmjena pokušaj zadržavanja visokokvalitetnog kadra. Hrvatska vojska nema prevelikih problema s popunom svojih redova, broj djelatnih vojnih osoba godinama se kreće oko 14.700, što je na razini od oko 90 posto planirane popunjenosti. No, ono što muči čelne ljude u MORH-u i Glavnom stožeru jest razina kvalitete tog kadra.

Kako bi zaustavili odljev kvalitetnog kadra, ovim novim promjenama zakona osigurana su dodatna materijalna prava koja bi ljude trebala zadržati u vojnim redovima. Na taj način pokušavaju se zadržati mladi kadrovi koji su školovanje završili na vojnom učilištu, odradili radni staž u duljini školovanja i potom odu iz sustava.

Više vremena za školu

Tako se ovim prijedlogom povećava dobna granica za slanje vojnika na potrebnu razinu izobrazbe kako bi ostvarili viši čin i napredovanje. Liječnicima specijalistima koji sada ulaze u Oružane snage dodjeljuje se čin natporučnika, a po novom bi trebali dobiti čin bojnika.

Time bi liječnik odmah imao status časnika, što mu omogućava određena materijalna prava, ali i status u vojsci. Profesionalni vojnik dosad je tijekom karijere mogao biti izvanredno promaknut samo jednom. Sada se to ograničenje ukida te će se izvanredno promaknuće moći dodijeliti više puta tijekom karijere ako je osoba to zaslužila.

Kao jedna od demografskih mjera, prema riječima ministra Krstičevića, vojnici koji žive u vojarnama izvan mjesta prebivališta imat će dva puta mjesečno naknadu troškova za odlazak kući.

Osim toga, supružnicima djelatnih vojnih osoba koje rade 50 i više kilometara od mjesta prebivališta, a koji su zbog preseljenja u mjesto službe vojne osobe izgubile posao i u tom mjestu se ne mogu zaposliti na odgovarajuće radno mjesto, MORH će plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje do dvije godine od gubitka posla.

Prijedlogom zakona se oprašta i pogreška djelatnim vojnim osobama koje nisu starije od 40 godina, a raskinule su vojni ugovor i otišle raditi kod drugog poslodavca. Te osobe se mogu vratiti u vojni sustav “ako i kada im se pokaže kao pogrešna odluka” odlazak kod drugog poslodavca, stoji u obrazloženju ove odredbe. U sustav žele privući i osobe koje se školuju za zanimanja deficitarna u vojsci. Tako se ovim zakonom želi uvesti vojno stipendiranje i za učenike srednjih škola. Tu se prije svega misli na školovanje za zrakoplovne tehničare, zanimanje koje je u vojsci izrazito deficitarno.

Prava i za ranjene

Pogibija hrvatskog vojnika u Afganistanu dovela je i do izmjena zakonskih odredbi u slučaju pogibije ili teškog ranjavanja vojnika tijekom službe. Prema sadašnjem zakonu, članovi obitelji vojnika koji je poginuo u službi imaju pravu na jednokratnu pomoć u visini 12 proračunskih osnovica i plaćene troškove pogreba.

Djeca, pak, imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć u predškolskoj dobi i tijekom školovanja. Ovim prijedlogom se ta prava obitelji drastično povećavaju. Naime, prava članova obitelji vojne osobe koja pogine ili umre u obavljanju službe izjednačena su s članovima obitelji smrtno stradalih branitelja u Domovinskom ratu te se na njih primjenjuje Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Prava iz tog zakona odnose se i na vojnu osobu koja je teško ranjena ili ozlijeđena tijekom službe, a oštećenje iznosi najmanje 80 posto. Vojne osobe koje su ranjavanjem pretrpjele oštećenje organizma od najmanje 20 posto ostvarivat će prava na temelju Zakona o pravima ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida. Novac za ostvarivanje tih prava osigurat će Ministarstvo obrane.

Ovim se zakonom predlaže i ukidanje 31. prosinca 2019. godine kao krajnjeg roka za izdvajanje vojnika primljenih u djelatnu službu na neodređeno vrijeme i časnika koji ima srednju stručnu spremu. Za njih se predlaže da iz sustava odu kad steknu uvjete za starosnu mirovinu. Na taj način mogle bi se postići određene uštede na ime neisplata otpremnina toj kategoriji vojnih osoba.

Bitka za cijepljenje

Osim ovih prijedloga koji se tiču povećanja materijalnih prava, prijedlogom zakona uređuju se još prava i obveze profesionalnih vojnika.

Tako će profesionalni vojnik koji ne ode na zdravstveni pregled biti kažnjen s tri mjeseca boravka na raspolaganju. Odbijanje cijepljenja tretirat će se kao stegovni prijestup. Naknadu za stanovanje dobivat će samo ona osoba koja ima prijavljeno boravište u mjestu službe. Ako vojnika želi nagraditi neka vojna organizacija koje Hrvatska nije član, to mora odobriti predsjednik Republike.

Sadašnjim zakonskim rješenjem vojnik koji je tijekom obavljanja službe u Hrvatskoj nestao nije mogao dobiti status privremeno nestao, nego se to odnosi samo na vojnika koji je nestao u misiji u inozemstvu. Ovim prijedlogom zakona to se ispravlja.

Nakon saborske procedure ove izmjene zakona stupile bi na snagu 1. siječnja 2020. godine.