Imunolog o omikronu: ‘Trebamo biti oprezni, ali nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku‘

Prof. dr. sc. Stipan Jonjić, dr. med., imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, rekao je u Dnevniku HRT-a kako trebamo biti oprezni oko nove varijante koronavirusa omikron, ali da za sada nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku. Rekao je i da čak postoje indicije da omikron nije puno više patogen nego delta varijanta. Jonjić je također izrazio uvjerenje da bi kraj pandemiji mogao doći iduće godine.

- Ja mislim da se trebamo pribojavati, ili bolje reći - trebamo biti oprezni, ali mislim da za sada nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku. To je vrlo važna stvar jer nakon današnjeg buma informacija imam dojam da se stvara panika, rekao je Jonjić.

Jonjić je rekao da izgleda da mutacije u slučaju omikrona poboljšavaju širenje virusa.

- Ako je to točno, možemo očekivati nešto poput delte ili možda gore od delte. To moramo tek vidjeti, rekao je Jonjić.

Dodao je da ne znamo što se dogodilo s drugim silnim mutacijama i koliko će one utjecati na patogenezu virusa i bolest koju virus izaziva.

AIDS potencijalni razlog

Upitan o tome kako je nastao soj s toliko puno mutacija, Jonjić je objasnio da virus, kad replicira u imunodeficitom osobi - osobi koja nije u mogućnosti razviti imuni sustav - nije izložen selekcijskom tlaku i sve što uspije replicirati ostaje.

- I to se događa ako je veliki bazen necijepljenih, a još gore ako je taj veliki bazen imunodeficitarnih. Kao što znamo, u tom dijelu Afrike (omikron je najprije identificiran u Južnoafričkoj Republici, op. a.) ima jako puno ljudi koji boluju od AIDS-a i to bi mogao biti jedan potencijalni razlog, rekao je Jonjić.

Jonjić je također objasnio da, ako je šiljati protein doživio dovoljno značajne strukturne promjene, može doći do narušavanja kvalitete vezanja antitijela stvorenih cjepivom, što može poništiti učinak cjepiva.

- Ja se nadam da to neće biti slučaj, kao što to nije slučaj i kod delte. Ipak, treba biti oprezan jer je puno više mutacija i moguće je da će zapravo, ako to bude tako, zbog ovih mutacija, ovaj virus biti puno zarazniji i u cijepljenih, rekao je Jonjić za HRT.

Nismo nezaštićeni

Jonjić je naglasio da nismo ostali nezaštićeni ako protutijela i ne budu tako efikasna.

- Mi, naime, imamo drugi dio imunog sustava, to je stanična imunost, koja potpuno drukčije prepoznaje te virusne proteine, dijametralno suprotno, nema blage veze s ovim, i virusu je puno teže izbjeći imunu kontrolu posredovanu staničnom imunošću. Tako da sam ja skoro siguran, odnosno želim vjerovati da ćemo cijepljenjem i dalje imati zaštitu i od ovog soja virusa, rekao je Jonjić, dodavši da treba vidjeti što se događa s drugim dijelovima virusnog genoma, koliko su druge mutacije utjecale na njegovu patogenost.

- Jer to može biti eventualno i u korist ljudi, odnosno, možda se takav virus ne pokaže toliko patogenim, čak ima indicija da nije puno više patogen nego što je to delta, rekao je Jonjić.

Rekao je i da podaci iz Izraela pokazuju da da doza ima veliki učinak u smislu povećanja titra antitijela.

Odgovarajući na pitanje ima li kraja pandemiji i novim varijantama, Jonjić je rekao da nećemo brzo dočekati kraj "u smislu - škarama ćemo presjeći i nestat će virus" te da ćemo biti sretni ako dočekamo mogućnost proglašavanja pandemije i uspostave endemije.

- Virus će perzistirati, ali mi ćemo kroz cijepljenje i druge modalitete, naravno, i kroz lijekove koji dolaze i koji će doći, moći se štititi, moći imati normalan život. Tako da ja vjerujem da bi se taj kraj mogao dogoditi tijekom iduće godine, rekao je Jonjić.