Koliki su izgledi ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić da postane glavna tajnica Ujedinjenih naroda? Mišljenja o tome podijeljena su i kada se razgovara s vodećim hrvatskim diplomatima.
Neki među njima, a u pitanju su osobe koje trenutno rade u Ministarstvu vanjskih poslova, smatraju da Vesna Pusić ima vrlo dobre izglede. Ima uspješnu sveučilišnu i političku karijeru, žena je i dolazi iz istočne Europe, odakle bi vjerojatno trebao doći nasljednik ili nasljednica Ban Ki-moona. Postoje i drugačija razmišljanja.
- Ništa se nije promjenilo otkako je ona prije tri mjeseca najavila kandidaturu u UN-u. Tekst o njoj objavljen u Independentu je lijep uspjeh, ali ništa ne znači kada je u pitanju lobiranje radi prikupljanja glasova među državama članicama Ujedinjenih naroda - smatra poznati hrvatski diplomat.
Hrvatska kao model
U Independentu je Vesna Pusić najavila:
- Kandidirat ću se. Velika je čast za mene biti dio tog procesa - rekla je Vesna Pusić. Usto je naglasila važnost popravljanja odnosa s Rusijom u svjetlu ukrajinske krize i dodala da je hrvatski put mirnog rješavanja graničnog spora sa Slovenijom potencijalni model za sukob u Ukrajini.
U Independentu su njezini izgledi ocijenjeni kao vrlo pristojni, uz zaključak da nasljednik Ban Ki-moona treba biti iz istočne Europe, a mnogi se zalažu da to bude žena.
V. Pusić dobila je službenu podršku premijera Milanovića za svoju kandidaturu u UN-u.
Vesna Pusić je procijenila kako, barem među zapadnim državama, može dobiti podršku jer Hrvatska u potpunosti prihvaća politiku SAD-a, EU i NATO-a, bez obzira je li riječ o odnosu prema regiji, krizi u Ukrajini ili ratu u Siriji. Međutim, da bi se dobili glasovi većine država u Glavnoj skupštini UN-a, potrebna je puno šira podrška.
Glavni tajnik UN-a bira se na prijedlog Vijeća sigurnosti, pri čemu mora imati većinu glasova tog tijela, a da pritom nijedna od pet stalnih članica - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska - ne smije biti protiv. Zatim izbor ide u Opću skupštinu UN-a, koju čine 193 države i gdje treba dobiti glasove većine.
Kerim lobira
Najmanje dvoje kandidata imaju kudikamo veću težinu u međunarodnoj politici od V. Pusić. Prije svih, to je Irina Bokova, direktorica UNESCO-a i bvša šefica bugarske diplomacije, ali i Srđan Kerim, nekadašnji makedonski ministar vanjskih poslova, a u prošlosti i predsjedavajući Opće skupštine UN-a. Kerim snažno lobira kako bi naslijedio Ban Ki-moona i u posljednjih 12 mjeseci susreo se s vodećim svjetskim političarima kao što su Vladimir Putin i Angela Merkel.
Favoritkinja bivša čelnica UNESCO-a
Najveći izgledi daju se Irini Bokovoj, koja je u dva mandata bila zastupnica bugarskog parlamenta te ministrica vanjskih poslova.
Irina Bokova izabrana je na čelo UNESCO-a 2009. godine i uskoro se suočila s krizom izazvanom ukidanjem američkog doprinosa u proračun nakon ulaska Palestine, kao 195. članice. UNESCO-ov je proračun smanjen sa 653 na 507 milijuna dolara. Naime, dva američka zakona iz 1990. godine zabranjuju financiranje specijalizirane agencije UN-a koja prihvati Palestince kao punopravnu državnu članicu.
A upravo je pod vodstvom Irine Bokove u listopadu 2011. UNESCO u punopravno članstvo primio Palestinu. SAD, Izrael i Kanada glasovali su protiv, kao i pet članica Europske unije, među kojima i Njemačka. Italija i Velika Britanija bile su među jedanaest suzdržanih zemalja Europske unije, a za palestinsko članstvo bilo je 11 zemalja EU, među kojima i Francuska. Za ulazak su glasovali i Brazil, Rusija, Kina, Indija i Južnoafrička Republika (BRICS) te gotovo sve arapske, afričke i latinoameričke zemlje bile su za. Hrvatska je tada bila suzdržana.
Nedavno je objavljeno da će UNESCO u rujnu 2015. godine zatvoriti svoj ured u Moskvi zbog financijske krize u toj međunarodnoj organizaciji.
Unatoč problemima Irina Bokova je 2013. reizabrana za generalnu direktoricu UNESCO-a, sa 160 glasova, dok je 14 članica glasalo protiv.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....