INICIJATIVE ZA REFERENDUM VIŠE NEĆE SMJETI PRIKUPLJATI NOVAC KAO DOSAD Sredstva neće moći dobivati od vjerskih zajednica, stranih firmi, anonimaca...

Organizacijski odbori referendumskih inicijativa ubuduće će morati transparentno državi dostavljati podatke o svojem financiranju i promidžbi te će one u obvezama biti u velikom dijelu izjednačene s političkim strankama i nezavisnim listama.

Morat će imati poseban račun za financiranje referendumskih aktivnosti, neće - jednako kao i stranke - moći primiti donaciju veću od 30.000 kuna od fizičkih osoba ni više od 200.000 kuna od pravnih osoba za državni referendum, neće smjeti primati donacije stranih država ili pravnih osoba, državnih poduzeća, vjerskih zajednica ni anonimnih donatora te će imati ograničen maksimalni iznos koji smiju potrošiti na aktivnosti vezane uz pojedini referendum:

za onaj na državnoj razini propisani maksimalni iznos bit će 8 milijuna kuna, što odgovara maksimalnom trošku kampanje za predsjednika države, za lokalni referendum u Zagrebu milijun kuna, koliko smije potrošiti i kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, za referendum u županiji 600.000 kuna, koliki je maksimum i za kandidata za župana itd.

Glavna je to novina novog prijedloga Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koje je Ministarstvo uprave jučer uputilo u javnu raspravu.

Donacije građana

- U interesu je svih građana da se postave jasna pravila za sve inicijative. Istodobno, bilo bi štetno tretirati referendumske inicijative građana kao političke stranke jer, u načelu, građani ulaze u referendumske inicijative zato što političke stranke na vlasti ne žele provesti promjene koje građani traže. Isto tako, političke stranke se najvećim dijelom financiraju iz proračuna, a građanske inicijative su postavljene ad hoc, nemaju administraciju i obično se financiraju najvećim dijelom donacijama svojih sugrađana.

Nadam se da prijedlozi vezani uz građanski referendum nisu još jedan pokušaj političkih stranaka na vlasti da dodatno otežaju referendumske inicijative građana - smatra Željka Markić iz inicijative U ime obitelji, koja je 2013. godine organizirala i provela referendum o braku.

Prema prijedlogu Zakona, i stranke i referendumske inicijative morat će za svaku donaciju veću od 5000 kuna s donatorom sklopiti ugovor o donaciji te od njega pribaviti izjavu da se protiv njega ne vodi postupak zbog nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima. Ako joj ipak stigne donacija u tom iznosu za koju nije zaključen ugovor, morat će je u roku od 15 dana uplatiti u državni proračun.

Ukupna vrijednost mogućih donacija ostaje jednaka sadašnjoj - fizička osoba neće moći ni za redovne aktivnosti stranke ni za izbornu promidžbu donirati više od 30.000 kuna, a pravna osoba više od 200.000 kuna za stranku, 100.000 kuna za nezavisnog zastupnika te 30.000 kuna po nezavisnom vijećniku. I maksimalni iznosi koji se mogu potrošiti po kandidatu za izbornu promidžbu ostaju isti, s iznimkom troškova za Europski parlament, za koje je maksimalni iznos podignut sa sadašnjih 1,5 milijuna na četiri milijuna kuna.

Minimalni iznosi za stranke

Ako nakon izbora na posebnom računu za financiranje izborne promidžbe ostane novca, stranke će ga biti dužne uplatiti na središnji račun stranke.

Kandidati koji se biraju izravno, poput kandidata za predsjednika ili gradonačelnika, a koji su bili stranački kandidati, dužni su preostali iznos donacija uplatiti stranci koja ih je kandidirala: time bi se izbjegle nejasnoće nastale nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović koja je željela preostali novac donirati u dobrotvorne svrhe.

Donacije s računa za promidžbu nezavisnih lista nakon izbora će se podijeliti zastupnicima ili vijećnicima koji su osvojili mandat, za njihovo redovno financiranje. Ako pak nisu osvojili ni jedan mandat, preostale donacije moći će donirati za opće društvene potrebe ili ih razmjerno vratiti uplatiteljima.

Iznos koji će se godišnje izdvajati iz državnog proračuna za redovito financiranje političkih stranaka ili nezavisnih zastupnika bit će, kao i do sada, 0,075 posto ukupno ostvarenih poreznih prihoda, bez ograničenja u apsolutnom iznosu.

No jedinicama lokalne uprave i samouprave, koje su dosad samostalno odlučivale o tome koliko godišnje izdvajati za političke stranke i nezavisne vijećnike, novim prijedlogom zakona bit će propisan minimalni godišnji iznos po vijećniku: on neće moći biti manji od 8000 kuna u Gradu Zagrebu, od 5000 kuna u županijama i velikim gradovima, 3500 kuna u gradovima s više od 10.000 stanovnika, od 2000 kuna u mjestima koje broje između 3000 i 10.000 stanovnika te manji od 1000 kuna u općinama s manje od 3000 stanovnika.

Takav je prijedlog unesen u zakonski tekst kako bi se izbjegla praksa određenih lokalnih čelnika koji su vijećnicima godišnje isplaćivali simbolične iznose od nekoliko kuna, koji nisu imali efekta, a ipak su njima ispunjavali zakonske obveze.

- Prijedlog zakona nisam uspio detaljno proučiti niti sam se konzultirao s drugim gradonačelnicima, ali mi se osobno na prvi pogled čini da se radi o dobrom prijedlogu i korektnim iznosima. Osobi koja se bavi politikom mora imati na raspolaganju određeni iznos da bi mogla raditi - kaže Željko Turk (HDZ), gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova.

Stari prijedlozi

Novost je također da će se i lokalni i državni predstavnici moći odreći tog novca, što u sadašnjem zakonu nije slučaj.

Bivši ministar uprave u SDP-ovoj Vladi Arsen Bauk (SDP) nije još detaljno pregledao zakon, no uočava da su neke predložene novine slične onima koje je predlagao dok je bio na čelu Ministarstva uprave 2015. godine.

- Čini mi se da je dio novina na tragu onih koje smo i mi predlagali. Tada je prijedlog zakona prošao prvo saborsko čitanje, no zbog izbora nije prošao cijelu proceduru. Ono što je na tragu naših izmjena, mi ćemo podržati - kaže Bauk.

Tu navodi propisivanje minimalnih iznosa po vijećniku koje mora izdvajati lokalna jedinica, zatim prijedlog da sredstva za financiranje nezavisnog zastupnika pripadnu političkoj stranci ako nezavisni uđe ili osnuje političku stranku te prije svega reguliranje djelovanja referendumskih inicijativa, koje je i sam nastojao urediti.