- Stranke trebaju postojati zbog građana i njihovo mišljenje treba uvažavati. SDP se očigledno predugo bavi sam sobom, a lijeva javnost je vrlo kritična. Oni koji nisu za HDZ su nezadovoljni stanjem u društvu i traže na političkoj sceni one u koje se još nisu razočarali. Odatle i rast Živog zida. Koliko vidim, to su lijevi glasovi, ali i nove generacije birača. Biračko tijelo SDP-a se smanjuje i moramo stvoriti novu komunikacijsku strategiju - rekao je jedan od najutjecajnijih SDP-ovaca, potpredsjednik stranke i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina komentirajući rezultate zadnjeg ovogodišnjeg Crobarometra, prema kojem je SDP-u pao rejting na samo 18,9 posto.
To je pad od 4,5 posto u samo dva mjeseca. Stranka je u padu tri mjeseca zaredom, a ovo im je najniži rejting u posljednje tri godine. Istodobno, Živom zidu podrška raste pet mjeseci uzastopno, prema zadnjem istraživanju popela se na 12,4 posto, što ih stavlja u poziciju treće političke snage u državi.
Dio SDP-ovaca prilično je panično dočekao rezultate najnovijih istraživanja i smatra da vodstvo treba pozvati na odgovornost. Na društvenim mrežama već se pojavila anketa o tome treba li sazvati izvanrednu izbornu konvenciju. U korelaciji s njima je i istup jednog od članova Predsjedništva, Bojana Glavaševića.
Neugodne istine
- Nakon Božića, svi mi u vodstvu SDP-a trebamo se suočiti s nekim neugodnim istinama i odlukama. Ima nas koji smo to učinili još davno. Izabran sam da se borim za progresivnu, europsku Hrvatsku. Svi koji su mi dali povjerenje trebaju znati da ne namjeravam odustati - poručio je Glavašević. Na pitanje kolika je odgovornost predsjednika stranke Davora Bernardića za loš rejting SDP-a i mogu li SDP-ovci koji misle da bi trebalo mijenjati vodstvo dobiti njegovu podršku, Komadina je odgovorio da stranka uvijek mora preispitivati politiku i kadrove, ali konstruktivno, a ne destruktivno. Pritom navodi da Bernardić ne može učiniti sve sam i da je u SDP-u dovoljno ljudi koji bi trebali preuzeti odgovornost.
Komadina kaže da SDP-u trebaju jasnije i prodornije politike, kao i okretanje mlađim generacijama, te ističe tri mjere koje se moraju hitno poduzeti. - Sada smo u izbornom procesu koji nam odmaže. Ali čim završi, treba pojačati stranački aktivizam i rad na terenu, koji nam je sada na prilično niskim razinama. Drugo, saborske klupe treba iskoristiti za kvalitetne zakonske inicijative i suvisle rasprave bez populizma, a treće je ne objeđivati jedni druge u stranci - poručio je Komadina SDP-ovcima.
Kako je doživio pad rejtinga, željeli smo pitati i predsjednika SDP-a Bernardića, no nije odgovarao na pozive. Osim Komadine, nijedan drugi član Predsjedništva SDP-a koji može utjecati na zbivanja u stranci nije se javljao na pozive.
'Cigle' Živog zida: Stavovi koje je Sinčić iznio u Lideru
- Naš politički okvir nije lijevo - desno, nego vjerovnik i dužnik. Bankari nisu poduzetnici, oni su, u tom smislu, treća kategorija
- Država bi trebala osnovati više svojih, specijaliziranih banaka
- Banke smiju ostvarivati profit, ali samo onoliki koliki im društvo dopusti
- Problem je što HNB ne kreditira poslovne banke. One posuđuju novac od središnjica u inozemstvu ili drugih banaka koje posuđuju od Europske centralne banke. Problemi tog sustava su valutna klauzula, visoka kamata i tečaj
- PDV se treba smanjiti na 1 posto
- Sposoban glavni državi odvjetnik i pravosudna inspekcija riješili bi probleme pravosuđa
- NATO-u i Vatikanu treba reći da ne možemo ispoštovati to što smo potpisali
- Velik dio državne imovine treba dati jedinicama lokalne samouprave
- Ne bi koalirali sa SDP-om, HDZ-om, ali ni s Mostom
HDZ stabilan
Premda je posljednji Crobarometar najzanimljiviji po padu SDP-a i rastu Živog zida, status ostalih stranaka ukazuje na trendove koji bi se u sljedećoj godini lako mogli potvrditi. Što se HDZ-a tiče, njihov je rejting stabilan. Cijele se godine kretao između 31 i 35 posto, a u prosincu je bio 31,9 posto. No, njihov je problem što sami ne mogu formirati Vladu, a ostali su bez koalicijskog potencijala. Most bilježi podršku od 7,3 posto birača, ali teško je vjerovati da bi HDZ s njim treći put formirao vlast.Aktualni HDZ-ov partner HNS uživa podršku 2,5 posto birača i da su sada izbori, za preživljavanje bi mu trebalo da ga HDZ stavi na svoje izborne liste. HDZ bi mogao računati na stranku Milana Bandića, no njezina je potpora samo 2,3 posto.
Ovakav pad podrške SDP-u i izostanak jačih stranaka na koje bi mogao računati HDZ bio je povod da Komadinu pitamo je li, u slučaju da se ništa bitno ne promijeni, moguća velika koalicija. - Ona nije na vidiku. Na lijevom spektru je dovoljno stranaka koje mogu činiti većinu bez HDZ-a, što je vidljivo i u ovom sazivu Sabora, a bit će vidljivo i ubuduće - kaže Komadina.
Liberalna koalicija
No, predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić u startu odbacuje mogućnost koaliranja s HDZ-om, kao i sa SDP-om. U intervjuu u posljednjem broju Lidera, to je ponovio i dodao da su prije bili otvoreni prema koaliciji s Mostom, ali sada ni mostovci ne dolaze u obzir. Ostane li Sinčić dosljedan, to znači da se Komadina u startu preračunao. Zadnji Crobarometar nije uzeo u obzir efekt nove političke inicijative, a to je formiranje Amsterdamskog bloka, odnosno programskog povezivanja liberalnih stranaka - IDS-a, Pametnog i stranke GLAS nastale raspadom HNS-a. Ako se zbroje rejtinzi, njima potpora iznosi vrlo solidnih 5,9 posto. Pritom najbolje stoji Pametno, čiji je rejting 3 posto, no upitno je bi li oni bili spremni na koaliciju sa SDP-om, a još je upitnije kako bi se odredili ako bi takva koalicija uključivala i Most.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....