Inspekcija koja kruži Likom otkrila: Na crnom tržištu proda se čak 90 posto janjaca

U upisniku životinja lani je bilo registrirano 612.806 ovaca koje se uglavnom drže zbog janjaca, a sve manje zbog mlijeka. Kako se svaka ovca ojanji barem jednom godišnje valja pretpostaviti da bi se na tržištu trebalo naći barem oko 600.000 janjaca. No, u ovlaštenim klaonicama registrirano je klanje smo 60.000 janjaca. Dakle, svi ostali završili su na crnom ili sivom tržištu.

Osim upitnih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta u kojima se odvija klanje, oštećena je i država za velik dio poreza, ali još veću štetu trpe pošteni stočari zbog neadekvatnog odlaganja otpada od tog klanja. Jer od janjca komercijalne težine oko 30 kilograma pola mase otpada na iznutrice i vunu koja bi se trebala zbrinjavati u jedinoj spalionici Agroproteinke.

Kako bi se izbjegli troškovi transporta i zbrinjavanja, otpad se baca u prirodu, poznate su i brojne lokacije i krške jame gdje se istovaruju kamioni. Tamo se okupljaju čagljevi i vukovi kao oko švedskog stola, a kada lešine ne nađu provaljuju u štagljeve i kolju ovce i koze.

Kontrola na terenu

Ovaj nesrazmjer između broja ovaca i broja janjaca na tržištu uočili su iz EU i nakon nekoliko diplomatskih packi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR). Zato je Agencija od početka rujna djelatnike poslala u kontrolu korištenja državnog zemljišta i provođenju propisanih pravila uoči isplate avansa izravnih plaćanja koja je najavljena za listopad i pojačala je nadzor na ovčjim farmama.

Tako je bilo na imanju stočara Zdene Ramljaka u Korenici gdje je početkom rujna završeno dvodnevno prebrojavanje ovaca u kojem je uz djelatnicu Agencije sudjelovala i njegova cijela obitelj. Dva dana, od zore do sumraka, trajala je kontrola brojnog stanja ličke pramenke za koju prima državne potpore. Djelatnica Agencije provjeravala je jesu li sve životinje za koje je zatražio potporu, zaista i na gospodarstvu, jesu li odgovarajućeg spola i pasmine, imaju li dvije ušne markice, vode li se za njih registri na gospodarstvu, imaju li Putni list, jesu li prijavljene i upisane sve promjene brojnog stanja... Sve do posljednje 1318 ovce.

Na farmi Ramljak drži veliko stado ličke pramenke, stotinjak krava i konje, Koje napasa i hrani sa oko 500 hektara pašnjaka, što državnog, šumskog, nešto i privatnog.

Zdeno Ramljak sa sinom na pašnjaku na kojem uzgaja ovce pramenke

Zlatko Šimić/Cropix

I to nije sve. Uz ova dva dana prebrojavanja ovaca, kontrola je trajala još dva dana u kojima je djelatnica Agencije pregledavala svaku pojedinačnu parcelu poljoprivrednog zemljišta kako bi utvrdila obrađuje li se zemljište koje je prijavljeno za potporu. Granice upisanih ARKOD parcela provjeravane su uz pomoć GPS uređaja i laserskog daljinomjera jer ako se utvrdi drugačija granica od one koju je poljoprivrednik prijavio za potporu, slijedi umanjenje isplate, ovisno o postotku neprihvatljivog zemljišta.

"Nemam nijedan razlog za zabrinutost jer uredno razdužujemo stoku preko veterinara, ako ugine životinja ili prodamo janjca, sve odjavljujemo po pravilima, svi imaju markice pa očekujem pozitivan rezultat kontrole", rekao je Ramljak.

Istek zakupa

Trenutno ga daleko više brine državno poljoprivredno zemljište za koje mu istječe zakup, a još ne zna hoće mu li zemlja koju je dosad obrađivao ostati u posjedu. Iako u planu raspolaganja državnom zemljom za sada nema ograničenja, po sajmovima se priča kako bi općina mogla uskoro mogla imati ovlasti staviti ograničenje na količinu hektara koji se mogu dati lokalnim poljoprivrednicima u zakup.

"Bude li propisano ograničenje kao što priča na 75 hektara po gospodarstvu, mi nećemo više moći raditi i možemo sve rasprodati. Tada bismo dobili sankcije jer smo u ekološkoj proizvodnji i držimo izvorne pasmine, za što postoji petogodišnja obveza zadržavanja proizvodnje", kaže Ramljak.

Faza izrade

Kako doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, natječaji za zakup državnog zemljišta se ne očekuju prije iduće godine, jer osnovni pravilnici po kojima će jedinice lokalne samouprave raspisivati natječaje i bodovati prijavitelje, još su u fazi izrade.

Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju navode kako provode kontrolu površina i životinja prema Jedinstvenom zahtjevu koji podnose korisnici svake godine i uvjete koje korisnik mora ispunjavati kako bi potporu i ostvario propisani su Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja, za svaku godinu. Lani je Agencija provela 6582 kontrole na terenu, ukupno 53.131 hektara zemljišta i utvrdili su nepravilnost za 1227 hektara na 2022 farme.

Najčešće nepravilnosti na koje nailaze su na nepoljoprivrednom zemljištu koje je većinski obraslo gustom višegodišnjom nepoželjnom vegetacijom, kao i površine pašnjaka koje su gospodarstva prijavila za plaćanje, a ne koriste ga za poljoprivrednu proizvodnju.

Ako se u kontroli utvrdi da poljoprivrednik nije poštovao pojedine obveze, tada mu utvrđuju stupanj neispunjavanja zahtjeva i tako umanjuju iznos tražene potpore. Brojni poljoprivrednici žale se na administrativno određivanje datuma dokad površine moraju biti pokošene. Rok je 15 rujna, a stoka će na brojnim pašnjacima boraviti znatno duže i pitanje je što će pasti ako se sve pokosi u ovoj sušnoj godini.