INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK OBJAŠNJAVA Ovako se ispravno piše naziv virusa o kojem cijeli svijet priča, a evo kako se zapravo izgovara Stockholm

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje nastavlja putem medija objavljivati aktualne jezične savjete za kojima se javlja potreba. Svi su ti savjeti objavljeni i na mrežnoj stranici jezicni-savjetnik.hr i na aplikaciji za pametne telefone 555+ jezičnih savjeta dostupnoj za obje platforme (iOS i Android).

Koronavirus

Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od osobnoga imena, npr. ebola, zika / virus zika, virus Zapadnoga Nila / zapadnonilski virus. U skladu s navedenim pravilom piše se i naziv virusa čiji je latinski naziv Coronavirus koji je uzročnik aktualne epidemije.

U hrvatskome se standardnome jeziku taj naziv preporučuje pisati kao koronavirus, dakle fonetizirano i malim početnim slovom. Umjesto latinskoga naziva Coronavirus, koji se prema pravilu hrvatskome jeziku ne sklanja, prilagođeni oblik koronavirus morfološki se može uklopiti i u sklonidbenu paradigmu hrvatskoga jezika (zaraza koronavirusom, mjere suzbijanja širenja koronavirusa), a s obzirom na to da koronavirus nije samo jedan, nego postoji više vrsta toga virusa, upotrebljava se i njegov množinski oblik koronavirusi.

Stockholm

Tijekom nedavnoga Europskog prvenstva u rukometu, koje se dijelom održavalo u Švedskoj, postavilo se pitanje kako se pravilno izgovara ime švedskoga glavnog grada: [štokholm] ili [stokholm]. Iako se za obje mogućnosti mogu pronaći argumenti – izgovor [stokholm] odgovara švedskomu izgovoru, a izgovor [štokholm], preuzet iz njemačkoga, ustalio se u hrvatskome – zbog proširenosti u hrvatskome može se preporučiti izgovor [štokholm]. Budući da za imena gradova vrijedi pravilo da se u hrvatskome pišu onako kako se pišu u jeziku iz kojega su preuzeti, izgovor imena toga grada nije vidljiv u pismu: Stockholm, no dolazi do izražaja u nazivima za stanovnike i pridjevima izvedenim od imena grada, koji se pišu onako kako se izgovaraju: Štokholmljanin, Štokholmljanka i štokholmski. Ti su oblici preporučeni zbog ustaljenosti izgovorne inačice sa [št].

Probir umjesto screeninga

Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva.

Inače, engleski naziv screening glagolska je imenica tvorena od glagola to screen, koji ima više značenja: zakloniti, zaštititi, smetati pogledu, podvrgnuti strogomu ispitivanju, provjeriti političku pouzdanost, projicirati na zaslon itd. Taj se naziv upotrebljava u hrvatskome pravnom i medicinskom nazivlju, iz kojega ulazi i u opći jezik. U medicinskome nazivlju bolje je upotrijebiti naziv probir, a u hrvatskome pravnom nazivlju umjesto neprilagođenoga engleskog naziva screening preporučuje se uporaba naziva analitički pregled.