VELIKE REGIONALNE RAZLIKE>>INFOGRAFIKA

Intimni uvid u potrošačke navike Hrvata: Pogledajte gdje se najviše troši na hranu, a gdje na znanje!

Prosječna obitelj od 2,8 članova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj raspolaže s oko 2000 kuna mjesečno više nego obitelj u Panoniji

ZAGREB - I Anketa o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku dokazala je ozbiljnu regionalnu nejednakost u kvaliteti života stanovnika Hrvatske: prosječna obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u kojoj je i Zagreb, mjesečno raspolaže s oko 2000 kuna više nego prosječna obitelj u panonskoj Hrvatskoj.

Jadran bliže Zagrebu

U jadranskoj Hrvatskoj prihodi su negdje na sredini, no bliži su onima zagrebačkima nego slavonskima. Konkretno, prosječno kućanstvo - koje u anketnom uzorku DZS-a ima 2,8 članova - u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zaradi godišnje 97.200 kuna, odnosno raspolaže mjesečno sa 8100 kuna. Isto kućanstvo u Slavoniji zaradi tek 73.835 kuna ili 6153 kune mjesečno. U jadranskoj Hrvatskoj prosječni godišnji dohodak obitelji je 87.539 kuna, što znači da su im mjesečni prihodi 7295 kuna.

Životni troškovi

Dobra je vijest da obitelji u svim dijelovima Hrvatske - barem one statističke - svojim dohotkom mogu pokriti svakodnevne životne troškove te platiti hranu, piće, stan, energente, prijevoz, zdravstvo i ostalo nužno za život. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj izdaci za potrošnju iznose 83.926 kuna, što znači da je svako kućanstvo 2010. uštedjelo oko 13.270 kuna. Stanovnici jadranske Hrvatske mogli su staviti sa strane još i više: troškovi su im na godišnjoj razini bili oko 14.270 kuna manji od dohotka, odnosno iznosili su 73.268 kuna.

Slavoncima je ostalo 7370 kuna nakon što su podmirili životne troškove od 66.463 kune.

‘Socijalni slučajevi’

Struktura dohotka dobrim dijelom ukazuje i na glavni uzrok regionalne nejednakosti i relativno niskih mjesečnih prosječnih primanja u panonskoj Hrvatskoj. Naime, petinu prosječnog obiteljskog dohotka u toj regiji (19,76 posto) čine socijalni transferi, što je posljedica visoke stope nezaposlenosti i velikog broja ‘socijalnih slučajeva’.

Plaća, odnosno dohodak od nesamostalnog rada, čini tek 43 posto u dohotku prosječnog slavonskog kućanstva.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj pak udio socijalnih transfera dvostruko je niži (10 posto), a plaće donose 55 posto u ukupnom dohotku.

Slika te najbogatije regije ipak bi bila bitno drukčija kad bi Zagreb bio izdvojen kao posebna cjelina. U tu su regiju, naime, ubrojene i neke županije koje su po brojnim pokazateljima među siromašnijima u državi, poput Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke.

Ovako, ukalupljene u zajedničku regiju, i one statistički ispadaju dobrostojeće, iako bi pomnija analiza te regije, koja u publikaciji DZS-a nije učinjena, pokazala još veću razliku između dobrostojećih Zagrepčana i “ostalih” u toj regiji.

Raspodjela novca za troškove u postotku ne varira bitno među regijama: svima oko trećine odlazi na prehranu, oko 15 posto na stanovanje, 12 posto na prijevoz, tri posto na zdravstvo, a svi najmanje izdvajaju za obrazovanje.

Prednjače stanovnici sjeverozapadne Hrvatske, koji za obrazovanje izdvajaju dvostruko više od ostalih stanovnika Hrvatske: 1,17 posto.

Obrazovne mogućnosti

U aposlutnim brojkama, obitelji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj za obrazovanje godišnje izdvajaju 978 kuna, a u ostale dvije regije oko 450 kuna. To se dijelom objašnjava i činjenicom da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, osobito Zagrebu, postoje i mnogo veće obrazovne mogućnosti i mnogo šira ponuda. Slično je objašnjenje i kad je riječ o kulturi, na koju Zagrepčani troše oko 5242 kune, kućanstva u jadranskoj Hrvatskoj 3807 kuna, a Slavonci samo 3327 kuna.

Zdravstvo je također najskuplje onima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koji izdvajaju gotovo dvostruko više nego u panonskoj Hrvatskoj: 3022 kune naspram 1693 kune.

Na obali se najviše troši na hranu

Za hranu najviše izdvajaju obitelji iz jadranske Hrvatske - 23.165 kuna, ili 50 kuna više više od onih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Slavonci pak troše 3000 kuna manje od njih. U panonskoj Hrvatskoj pojede se najviše svinjetine i suhomesnatih prozivoda, a Slavoncima je riba rijetko na meniju - na nju potroše trostruko manje nego Dalmatinci. I teletina se u Slavoniji jede rijetko: prosječna slavonska obitelj godišnje pojede tek pola kilograma toga mesa, za razliku od obitelji uz more koje pojedu gotovo četiri kilograma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 18:00