Intrigantan zaplet u istrazi udbaške likvidacije koja možda krije trag do ubojice Brune Bušića: ‘Sve su mi montirali!‘

Umirovljeni pukovnik SIS-a i bivši politički emigrant Tomislav Mičić (77) pozvan je u četvrtak u zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo povodom europskog istražnog naloga koji su izdale njemačke vlasti zbog ubojstva Joze Miloša, hrvatskog političkog emigranta likvidiranog 9. travnja 1979. godine oko 7.10 sati u šumici kod mjesta Horren u okrugu Erft.

Osim Mičića, kao osumnjičenik za isto ubojstvo u tužiteljstvo je na ispitivanje pozvan i Branko Bradvica (76), također bivši politički emigrant, koji se kasnije vratio u Hrvatsku, ali ni on, kao i Mičić, nije dao iskaz prema savjetu odvjetnika.

- Odlučno i s indignacijom niječem da sam počinitelj navedenog kaznenog djela. Ja navedenu osobu nisam nikad upoznao niti se s njom u životu susreo. Prvi put sam o njoj doznao kad se snimao film o pogrebu Brune Bušića gdje se on vidi na filmu. Međutim, poslije su mi određeni ljudi montirali da sam ja sudjelovao u njegovu ubojstvu, iako vrlo dobro znaju tko su pravi počinitelji, od kojih je jedan u međuvremenu preminuo, a drugi je teško bolestan. Ja iskaz nisam htio dati i iz formalnih i proceduralnih razloga, ali kad za to dođe vrijeme, ja ću sucu istrage prezentirati svoju istragu - rekao nam je u petak u telefonskom razgovoru Tomislav Mičić.

Europski istražni nalozi

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu na upit Jutarnjeg lista odgovorilo je da je 31. ožujka 2022., temeljem europskih istražnih naloga SR Njemačke, provelo zatražene dokazne radnje prvog ispitivanja dvojice okrivljenika hrvatskih državljana (1945. i 1946.) zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva iz članka 211. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona SR Njemačke. Da je Mičić ispitan potvrdila nam je i odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, koja brani Mičića u postupku povodom istražnog zahtjeva njemačkog pravosuđa, ali nam nije mogla govoriti o sadržaju ispitivanja. Kako smo neslužbeno doznali, Mičić se branio šutnjom, a na ispitivanje koje je održano u prostorijama tužiteljstva na Selskoj cesti došlo je čak troje predstavnika njemačkih vlasti, ali je na isptivanju u konačnici bio nazočan samo jedan njemački policajac.

- Kao obrana smo istaknuli pravni problem da europski istražni zahtjev predstavlja povredu načela 'ne bis in idem' jer je o istoj stvari protiv Tomislava Mičića već vođen istražni postupak u Njemačkoj koji je obustavljen zbog nedostatka dokaza, a sad se europski istražni zahtjev koristi da bi se opet istraživalo nešto o čemu je već vođena istraga. Zemlja koja izvršava europski istražni nalog može odbiti to izvršenje i pozvati se na povredu tog načela. Hrvatska je u Zakon o suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama EU i unijela tu direktivu. Njemačka nije dala nikakva jamstva da saznanja do kojih bi došla u tom ispitivanju neće koristiti u istražnom postupku, što je bio glavni prigovor obrane. Osim toga, na to ispitivanje došlo je troje predstavnika iz Njemačke, od kojih je samo jedan bio naveden u zahtjevu njemačkih vlasti za ispitivanje mog klijenta, dok druga dvojica, iako sam od njih tražila da pokažu na temelju koje dokumentacije bi oni prisustvovali ispitivanju, takvu dokumentaciju nisu posjedovali. Stoga su oni i napustili ispitivanje - rekla nam je odvjetnica Višnja Drenški-Lasan.

Njemačko pravosuđe istražuje Mičića i Bradvicu da su sudjelovali u ubojstvu Joze Miloša daleke 1979. za račun Udbe kako bi sakrili trag koji je vodio prema ubojici Brune Bušića. Bušić je ubijen u Parizu 1978. godine. Bio je jedan od istaknutijih boraca za samostalnu hrvatsku državu, a osim političkim djelovanjem bavio se i novinarstvom te književnim radom. Smatra se žrtvom jugoslavenske tajne policije, ali okolnosti njegova ubojstva desetljećima nisu razjašnjene.

Pustolovan život

Jozo Miloš rođen je 5. rujna 1948. u Grudama, a 1964. napustio je roditeljski dom i započeo pustolovni život. U mladosti je, kako je svojedobno pisao Nacional, u Jugoslaviji višestruko osuđivan, prvo zbog izbjegavanja odlaska u vojsku, a potom zbog krađa. Nakon kratkotrajnog boravka u zatvoru, preko Italije pobjegao je u Francusku i 1968. pristupio francuskoj Legiji stranaca.

U proljeće 1971. s trojicom legionara pobjegao je u starom čamcu u pravcu Italije. Nakon trodnevne borbe s vremenom i morem, ribari su ga spasili i doveli na Sardiniju, a onda su ga talijanske vlasti prognale u Jugoslaviju. Ondje je opet nakratko završio u zatvoru, a potom pobjegao u emigraciju. Više godina lutao je po europskim zemljama baveći se sitnim kriminalom, a 1971. godine završio je u Njemačkoj.

Godinu dana kasnije Miloš je od njemačkih vlasti tražio politički azil, ali mu je molba odbijena pa se i dalje koristio jugoslavenskom putovnicom koju je ishodio u Francuskoj. Nekoliko godina kasnije Miloš je definitivno protjeran iz Njemačke. Opet je završio u Francuskoj, gdje se nakratko opet pridružio Legiji stranaca, ali je 1979. ubijen.

Ubojstvo Brune Bušića

Tomislav Mičić privukao je pozornost javnosti početkom 2019. kad je izdao autobiografsku knjigu "U potrazi za Hrvatskom". Tad je predstavljen kao osoba koja smatra da je Jozo Miloš imao ulogu u pripremi ubojstva Brune Bušića. Čak se u tom kontekstu spominjalo da je već u to vrijeme njemačka policija počela širiti glasine da je Miloša po nalogu Udbe ubio Mičić, ali da tu tezu nikad nisu mogli dokazati pa Mičić nije optužen za ubojstvo. Jutarnji list tad je objavio da je istu tu klevetu Mičić pronašao u Informaciji zagrebačke Udbe.

Mičić se iz Njemačke u Hrvatsku vratio 1990. Bio je nezaposlen dok u srpnju 1991. Šime Đodan nije postao ministar obrane. Kad je Josip Perković u svibnju 1991. počeo ustrojavati Sigurnosno informativnu službu, Đodan je Mičića zaposlio u MORH-u, u radnoj jedinici SIS. Uoči akcija Bljesak i Oluja 1995. Mičić je iz SIS-a prebačen u Političku upravu MORH-a gdje je vodio Odjel za posebne oblike ratovanja. Pukovnik HV-a postao je 1996., a u mirovinu je otišao 2004. godine. Kao umirovljenik najviše se isticao kao neformalni član obrambenog tima Josipa Perkovića, kojemu je i svjedočio na suđenju u Münchenu, ali putem videolinka iz Zagreba.

Jozo Miloš ubijen je 19. travnja 1979. u blizini njemačkog grada Kölna. Prema onome što je dosad javno objavljivano, ubijen je iz pištolja kalibra 7,65, a njemačka policija isprva ga je povezala s Brunom Bušićem. Tijelo Joze Miloša pronašao je 19. travnja 1979. godine oko 7.10 sati u šumici kod mjesta Horren, u okrugu Erft, Arnold Tonn. Budući da je od ranije bio poznat njemačkoj policiji, Miloš je brzo identificiran pomoću otisaka prstiju. Jugoslavenske vlasti nisu dopustile da se njegovi posmrtni ostaci prenesu u Jugoslaviju i ondje pokopaju. Do mjesta pronalaska tijela vodio je seoski put na kojemu je policija otkrila tragove krvi i automobilskih guma koje proizvodi Continental, a takav tip guma montirao se na vozila Ford, Daimler Benz, Volkswagen i Audi.

Dvije rane

Na tijelu su bile dvije rane: jedna na glavi, a druga na grudima, gotovo na identičnim mjestima na kojima je smrtno ranjen Bruno Bušić. Na tijelu i na odjeći i na mjestu otkrića tijela pronađeno je vrlo malo krvi. Stručnjak sudske medicine nedvojbeno je utvrdio da mjesto otkrivanja tijela i mjesto zločina nisu identični. Njemačka policija je, po položaju tijela, oslonjenoga na jedno drvo, vjerovala da ga je na to mjesto dovukla samo jedna osoba. Stručnjak sudske medicine po položaju ruku i nogu te po tragovima na putu kroz šumu zaključio je: "Sigurno je da je tijelo na seoski put dovukla samo jedna osoba, međutim, okolnosti dopuštaju pretpostavku da su tijelo na mjesto gdje je pronađeno vukle dvije osobe". Policijski istražitelji dvojili su je li riječ o jednom ili dvojici ubojica.

Kako je policija na mjestu ubojstva pronašla tragove krvi, nakon više od 40 godina njemački istražitelji od hrvatskih vlasti očekuju da usporede biološke tragove Branka Bradvice i Tomislava Mičića s onima koji su ondje pronađeni. Međutim, Tomislav MIčić je po savjetu odvjetnice zbog proceduralnih prijepora odbio dati iskaz kao i uzorak DNK.