Intrigantna budućnost arbitraža: ‘Nove tehnologije promijenit će našu praksu i postati sastavni dio donošenja odluka‘

Ovog petka u Dubrovnik stižu međunarodno poznati inženjeri, stručnjaci za građevinsku arbitražu i korporativni pravnici iz vodećih tvrtki na tom području, a sve u sklopu konferencije koju organiziraju Međunarodna trgovačka komora (ICC) Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora.

Na dvodnevnoj "Conference on International Construction Contracts and Dispute Resolution" sudjelovat će i predsjednica Međunarodnog arbitražnog sudišta ICC-ja Claudia Salomon koja je u srpnju prošle godine ušla u povijest kao prva žena na čelu ove važne organizacije. Salomon je vodeća stručnjakinja na području arbitraže, posebno specijalizirana za međunarodne, ulagačko-državne i složene trgovačke sporove. Uoči konferencije u Dubrovniku, sa Salomon razgovaramo o tome kada dolazi do arbitraža i kako su globalni događaji poput pandemije koronavirusa i rat u Ukrajini utjecali na njih. Ova vodeća stručnjakinja otkriva kako se one s vremenom mijenjaju i kako bi u budućnosti mogle izgledati, ali i koja su njezina očekivanja od konferencije u Dubrovniku 14. i 15. listopada.

U intervjuu koji je objavljen na iccwbo.org opisujete svoja prva dva tjedna na funkciji predsjednice Međunarodnog arbitražnog sudišta ICC-ja kao "predivan vihor". Kako danas, više od godinu dana kasnije, gledate na funkciju i aktivnosti koje to uključuje?

- ICC je priznat kao vodeća svjetska arbitražna institucija. Kao predsjednica Sudišta ICC-ja usredotočena sam na to da usluge rješavanja sporova ICC-ja ispunjavaju potrebe svjetskog poslovanja. Želimo biti prepoznati kao jedinstvena kontaktna točka za usluge rješavanje sporova – i izbjegavanja sporova – za poslovanja diljem svijeta.

Često naglašavate posvećenost raznolikosti i inkluziji koje smatrate "središnjima, egzistencijalnima i neophodnima" za rad Sudišta ICC-ja i ICC-ja. Smatrate li da činjenica da je žena na čelu tako važne institucije može pomoći u prenošenju te poruke?

- Iznimna mi je čast služiti kao prva predsjednica Suda ICC-ja u njegovoj gotovo stogodišnjoj povijesti. Ovo je veliko priznanje mom prethodniku Alexisu Mourreu koji je 2018. godine inzistirao na ravnopravnosti spolova unutar Sudišta ICC-ja. Značaj ove promjene ne smije se podcijeniti, budući da su 2015. godine žene činile samo 10 % Sudišta. Znam da nastavljam stopama svojih prethodnica i generacija žena koje su utrle put. Također me nadahnjuju riječi potpredsjednice SAD-a Kamale Harris: "Iako sam ja prva žena na ovoj funkciji, neću biti posljednja."

Kako izgledaju arbitraže u vremenima neprestanih kriza – globalna pandemija, rat u Ukrajini i sankcije koje su druge države nametnule Rusiji?

- Od početka pandemije vidjeli smo da se međunarodna arbitraža može brzo prilagoditi i prihvatiti nove tehnologije kao neophodne alate za rješavanje sporova. U početnoj fazi pandemije, ICC je izdao smjernice o tome kako pažljivom uporabom alata za upravljanje arbitražnim postupkom minimizirati, ili čak izbjeći, potencijalni poremećaj. Ti su alati obuhvaćali uporabu video konferencija, što je sada postalo uobičajeno, ali su uključivali i razmatranje pravnih pitanja odnosno pitanja tumačenja ugovora o kojima se može unaprijed odlučiti kako bi se ograničilo sporna pitanja i opseg pitanja o kojima treba odlučiti tijekom održavanja ročišta za izvođenje dokaza. Arbitražna pravila iz 2021. godine također su uvela značajne promjene tako da je ICC još učinkovitiji, fleksibilniji i prihvaća ovu digitalizaciju. Pravila pojašnjavaju da sudovi imaju ovlast voditi ročišta uživo i na daljinu kako bi se razmotrile relevantne činjenice i okolnosti slučaja. Svi su podnesci sada elektronički osim ako stranka izričito zatraži dostavu tiskane verzije. Konačno, napominjem da pozdravljamo Odluku (CFSP) 2022/1271 i Uredbu (EU) br. 2022/1269 Vijeća Europske unije u odnosu na financijske sankcije Rusiji koje, između ostalog, pojašnjavaju da se sankcije ne odnose na arbitražne postupke u državama članicama niti na priznanje ili izvršenje presude ili arbitražnog pravorijeka u državi članici u odnosu na određene ruske subjekte javnog prava i njihove podružnice. Izmjene nedvojbeno pomažu razjasniti opseg Uredbe EU-a i povećavaju pravnu sigurnost poslovne zajednice. Izmjene slijede zahtjev ICC-ja francuskoj Državnoj riznici za pojašnjenjem ovog pitanja.

Imajući u vidu ove događaje, što smatrate najvećim izazovom u vezi s arbitražama?

- Najveći izazov za arbitraže je osigurati da postupak rješavanja spora bude usklađen s očekivanjima stranaka u pogledu vremena i troškova.

Očekujete li da će se u budućnosti promijeniti arbitraže i način na koji se one vode?

- Kako, nadam se, budemo izlazili iz pandemije, promijenila se i pretpostavka da će se sastanci i ročišta održavati uživo. Prije pandemije pretpostavili smo da će se ročišta za izvođenje dokaza održavati uživo osim ako postoje vrlo specifični razlozi za to da svjedok ili vještak svjedoče na daljinu. Sada, svatko mora razmotriti postoji li potreba ili snažna želja za sastajanjem uživo. U budućnosti očekujem da će sud rijetko voditi postupovna ročišta uživo te da će video konferencije postati standard. Za ročišta za izvođenje dokaza sigurno će biti više spremnosti za video ili hibridna ročišta iako će neke stranke za važnija pitanja preferirati ročišta uživo.

Po Vašem mišljenju, hoće li se raditi o "evolucijskom" napretku ili postoje potencijalni uvjeti u kojima bi se do sada uspostavljene vrijednosti mogle urušiti?

- Nove će tehnologije promijeniti arbitražnu praksu. Dostupni alati brzo se mijenjaju; dok neki alati stvaraju priliku za značajne uštede troškova, drugi zahtijevaju ulaganja. Ovo je jedinstven trenutak da međunarodna arbitražna zajednica prigrli tehnologiju kao ključni alat za učinkovitost i bude u mogućnosti nositi se sa sve većom uporabom velikih količina podataka, block chain tehnologije, strojnog učenja i rudarenja teksta. Iako u skorijoj budućnosti neće zamijeniti ljudsku prosudbu, predvidljiva pravda postat će sastavni dio donošenja odluka.

Postoji li na temelju Vašeg iskustva jedna stvar koja je zajednička svim arbitražama?

- Arbitraža je postupak kojim se sporovi rješavaju izvan državnih sudova, u kojem su se stranke suglasile pokoriti obvezujućoj odluci jednog arbitra ili više njih. Kako bi bila izvršiva, arbitraža mora biti pravedna.

Zašto koristiti Arbitražu?

- Glavni razlog za izbor arbitraže umjesto sudskog postupka u prekograničnim ugovorima ovršnost je arbitražnog pravorijeka. U skladu s Newyorškom konvencijom, arbitražne se pravorijeke smatra izvršnima i ima vrlo malo osnova za njihovo osporavanje, dok za sudske presude ne postoji jednakovrijedan međunarodni ugovor. Poslovanja diljem svijeta znaju da, kada nastane spor, mogu imati povjerenje u ICC.

U Dubrovniku se 14. i 15. listopada održava dvodnevna konferencija ICC-ja i Međunarodne federacije inženjera savjetnika (FIDIC). Što očekujete od konferencije?

- Konferencija ICC-ja i FIDIC-a bit će okupljanje svjetske razine vodećih građevinskih stručnjaka. Sudionicima će pružiti ključne najnovije podatke o najnovijim trendovima i razvojima u industriji, te dati uvid iz realnog sektora i stručno znanje za međunarodnu građevinsku zajednicu. Međunarodno priznati inženjeri, stručnjaci za građevinske arbitraže i pravnici vodećih trgovačkih društava u tom području podijelit će svoje praktično iskustvo i znanje o FIDIC-ovim ugovorima i povezanim postupcima za potraživanja i sporove, Vijećima za sporove i Arbitraži ICC-ja u građevinskim predmetima. Razgovarat će o strategijama za rješavanje nesigurnosti u ugovorima o građenju koje je izazvala pandemija koronavirusa, geopolitičkim implikacijama ruske invazije na Ukrajinu i europskoj energetskoj krizi, s težištem na načinima uspješne primjene FIDIC-ova kompleta ugovora u upravljanju rizicima.