Ipak ništa od veta! O finskom ulasku u NATO glasat će ambasadori, ne šefovi država. U Vladi vjeruju da Milanović to zna

Mi na vlasti imamo kliku koja aktivno radi protiv interesa Hrvata u BiH. Ja ću zbog njih politički poginuti ako treba - izjavio je u utorak predsjednik Republike Zoran Milanović i dodao da će "kao predsjednik države koji predstavlja Hrvatsku na samitu NATO-a staviti veto na pozivnicu za Finsku i Švedsku, ako to bude na toj razini".

- Onda će Vlada reći da je bezuvjetno, bez rješavanja problema u BiH, za ulazak njih u NATO. To je onda izdaja. A onda ću svakog tko digne ruku za to proganjati kao đavo grešnu dušu - zaprijetio je Milanović.

Nakon ove njegove izjave otvorilo se pitanje može li predsjednik Republike, baš kao što mu je to prije tjedan dana poručio premijer Andrej Plenković, biti "frajer" i sam na summitu NATO-a, koji će se ovoga mjeseca održati u Madridu, blokirati ulazak Finske i Švedske u ovaj vojni savez, uvjetujući njihovo pridruživanje izmjenom izbornog zakona u BiH.

Na nižoj razini

U Vladinim krugovima, od osoba upućenih u procedure koje vrijede za NATO, kao i dinamiku ulaska dviju zemalja u članstvo, kažu da je Milanović svjestan kako neće niti biti u poziciji stavljati veto na ulazak Finske i Švedske jer će odluku o prihvatu te dvije zemlje donijeti Sjevernoatlantsko vijeće, što znači da će se ona donijeti na razini veleposlanika, a ne šefova vlada ili predsjednika država. Milanović očigledno na to i računa jer je rekao kako, u slučaju da pozivnica bude upućena na nižoj razini, nije siguran da može natjerati hrvatskog veleposlanika da na Vijeću veleposlanika zauzme njegov stav. Sastanak, kažu naši sugovornici, na kojem će sudjelovati predsjednik Milanović bit će posvećen raspravi o strateškom konceptu. Predsjednik, smatraju u Banskim dvorima, zna unaprijed što će se dogoditi te upravo zato naglašava svoje stajalište i zaoštrava situaciju i pritisak na parlamentarne stranke da bi kasnije odgovornost za odluku i ratifikaciju u Saboru prebacio na parlamentarnu većinu.

U tom smjeru su i izjave ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, kojeg su novinari pitali može li Vlada učiniti išta da spriječi predsjednikov veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Ministar je odgovorio da "vladajući znaju proceduru". Prema riječima Gordana Grlića Radmana, predsjednik Milanović "može samo napraviti show u proceduralnom smislu", ma što bi to značilo.

Potpuno različiti stavovi predsjednika Republike i Vlade oko ulaska dviju dosad tradicionalno neutralnih zemalja u NATO savez, i to zbog straha od Rusije koja je izvršila agresiju na Ukrajinu, a sada najavljuje i službenu objavu rata, povod su i za preispitivanje ustavne pozicije dviju poluga izvršne vlasti u vođenju vanjske politike. Kompliciranu situaciju dodatno usložnjava činjenica da je dio oporbe, odnosno Most, potpuno na strani predsjednika Milanovića, dok se lijevi dio oporbenih stranaka još nije očitovao o tom pitanju.

Ključno je pitanje koje su ovlasti Vlade, a koje predsjednika Republike u vođenju vanjske politike, postoje li situacije u kojima jedan ili drugi imaju prednost, te što znači ustavna odredba da su "sukreatori" vanjske politike. Osnovno je moraju li se predsjednik i premijer usuglasiti oko stavova prije nego što jedan od njih u inozemstvu zastupa državu.

Sredstvo pritiska

Profesoricu Ustavnog prava Sanju Barić pitali smo kakvi su odnosi kada se vanjskopolitička pitanja odnose na NATO. Odgovorila je da u ovoj situaciji predsjednik Republike može uložiti veto na prijem Finske i Švedske i pritom ne treba svoj stav ni s kim usuglašavati. Iz toga proizlazi da je u skladu s Ustavom situacija u kojoj bi o istom pitanju jedan hrvatski državnik imao stav potpuno različit od drugog nositelja izvršne vlasti. Naime, jedina situacija u kojoj predsjednik i premijer moraju uskladiti stavove, jer bez toga nema odluke, je kada se imenuju veleposlanici, zato što obojica na odluku o imenovanju moraju staviti svoj potpis.

Sudeći iz izjava koje je dao u Vukovaru, predsjednik Milanović pitanje veta na ulazak Finske i Švedske u NATO obilato koristi kao sredstvo pritiska na Vladu kako bi oslabio poziciju Andreja Plenkovića u BiH.

- Imamo izdajničku vladu, izdaju Hrvate u BiH... A taj narod tamo traži jako malo, samo osnove, državu u kojoj se poštuju nacionalna prava - rekao je Milanović i naveo da on "ne želi biti simpatičan Bruxellesu".