Iseljavanje je manji trošak od beskrajnog zidanja nasipa?

Treba li zbog dvije ili tri kuće graditi nasipe i trošiti stotine tisuća kuna kako bi ih se zaštitilo od poplava? Ili je jednostavnije takva područja iseliti, vlasnicima ponuditi pravedno obeštećenje ili zamjensku građevinu i na taj način uštedjeti državni novac? Premijer Zoran Milanović u nedjelju je otvorio takvu mogućnost nakon obilaska poplavljenih područja kod Siska.

Primjer iz Kosinja

Hrvatska nema iskustva s iseljavanjem stanovništva zbog učestalih elementarnih nepogoda te je gotovo nemoguće procijeniti trošak takvog postupka. Primjerice, zbog izgradnje akumulacijskog jezera u Lici već više od 40 godina planira se iseljavanje stanovnika s područja Kosinja koje ni do danas nije provedeno. Riječ je o izuzetno složenom procesu, ali prema svemu sudeći daleko jeftinijem od isplate šteta od poplava te izgradnje nasipa i sustava obrane od poplava. Država je samo u razdoblju od 2000. do 2008. godine isplatila gotovo 400 milijuna kuna za štete od poplava. I dok su europske zemlje svoje sustave od poplava izgradile i svoje rijeke smjestile u njihova korita, Hrvatskoj taj posao tek predstoji. Prema Strateškom planu Hrvatskih voda, do 2038. godine u sveobuhvatno rješavanje zaštite od štetnog djelovanja voda uložilo bi se oko 13 milijardi kuna. U sanaciju postojećih sustava zaštite uložilo bi se 7,7 milijardi kuna, u nove projekte zaštite 3,1 milijardu kuna, u potpuno uređenje kanalske mreže plan je uložiti 1,4 milijarde kuna, a za redovito održavanje postojećih sustava 915 milijuna kuna.

Zašto nastaje poplava?

Prva faza ovog plana trebala bi se realizirati do 2023. godine. Riječ je o dugotrajnom i iznimno skupom projektu, a mnogi nemaju vremena za čekanje i strpljenja svake se godine boriti s poplavama. Mladen Matanović, predsjednik Mjesnog odbora Čička Poljana, mjesta kod Velike Gorice, tako je jučer upozorio da im se poplave ponavljaju svake godine jer se ranije nije počelo s izmuljivanjem rijeke. - Ne možemo čekati još dvije-tri godine kada je to u planu u Hrvatskim vodama. S druge strane, poplava nastaje i zbog nefunkcioniranja oteretnog kanala Sava - Odra. Dovršetak tog kanala predviđen je za 2018. godinu. Zar ćemo cijelo to vrijeme biti poplavljeni - pita Matanović.

Samo Zagreb siguran

Hrvatske se vode u ovom trenutku brinu o održavanju 29.000 kilometara raznih vodotoka. Hrvatska je podijeljena na 34 sektora obrane od poplave. Na području tih sektora za obranu od poplava ukupno je izgrađeno 2690 kilometara nasipa i zidova. No, prema službenim podacima, nasipi su u jako lošem stanju ili su neravnomjerno izgrađeni. Tako je na slivu Save od poplava zaštićen samo grad Zagreb. Siguran je od velikih voda. Ostala područja uz Savu nedovoljno su zaštićena. Velik dio nasipa je propao u zemlju, urušeni su i nedovoljno kvalitetni za obranu od velikih poplava. Primjerice, uzvodno od Zagreba, prema slovenskoj granici, obrambeni su nasipi samo djelomice izgrađeni. Nizvodno od Zagreba prema granici sa Srbijom velik dio područja uz Savu slabije je osiguran od potrebnog. Tako je sustav srednjeg posavlja nedovršen. Na slivovima savskih pritoka zaštitni sustavi su nedovršeni ili ih uopće nema. Nešto je bolja situacija na području Međimurja i Baranje, gdje su napravljeni kvalitetni nasipi na području uz Dunav, Dravu i Muru. Ipak, problem zaštite od poplava u slivovima Drave i Dunava predstavlja velik broj bujičnih vodotoka koji ugrožavaju područje Međimurja, Podravine, Slavonije i Podunavlja.

I kanali su problem

No, osim rijeka, veliki problem stanovnicima predstavljaju neočišćeni kanali. Na njihovu čišćenju ranije je bila angažirana Hrvatska vojska, a sada Hrvatske vode sklapaju ugovore s tvrtkama koje imaju zadatak očistiti ih. U zadnje četiri godine Hrvatske vode su ugovornim tvrtkama isplatile tri milijarde kuna za preventivnu i izvanrednu obranu od poplava. Usprkos silnom novcu, brojni podrumi i kuće kilometrima udaljeni od rijeka poplavljeni su proteklih dana jer su kanali začepljeni, a vlasnici sami ispumpavaju vodu.