Islanđani se boje buđenja super-vulkana: Samo da Katla ne eruptira

ZAGREB - Nema znakova eskalacije aktivnosti vulkana ispod glečera Eyjafjallajokull , a oblak vulkanske prašine nad većim dijelom Europe polako se smanjuje, priopćili su islandski znanstvenici. Oni su demantirali tvrdnje Britanskog nacionalnog servisa za zračni promet (NATS) da se aktivnost vulkana pojačala i da prema Velikoj Britaniji ide novi oblak vulkanske prašine.

- Iz vulkana sada izlazi značajno manje pepela.- izjavila je za agenciju AFP Gudrun Nina Petreson iz Islandskog meteorološkog ureda. Ona je istaknula da vulkanski oblak tijekom većeg dijela noći s ponedjeljka na utorak dosezao visinu od oko tri kilometra.

Niski oblak

- Što je oblak niži, to je bolje za ostatak Europe - rekla je Peterson te istaknula da sada pušu snažni sjevernozapadni vjetrovi te da se ne zna kakav će to utjecaj imati na zračni promet. Geolozi pokazuju umjereni optimizam.

- Ono što mi vidimo su kontrakcije vulkana, a to je dobra vijest - izjavila je geofizičarka Sigrun Hreinsdottir sa Sveučilišta u Reykjaviku. Slično misli i dr. John Murray, geolog s Otvorenog sveučilišta u Milton Keynesu.

- Količina vulkanskog pepela značajno se smanjila te se otopio led iznad kratera. To je stadij koji smo iščekivali: eksplozivna para koja je nastala iz vode i leda zarobljenih unutar eruptivne lave nestaje. Sada se vidi uglavnom lava - rekao je dr. Myrray. To ne znači da će Eyjafjallajokull utihnuti no predviđa se mnogo manje vulkanskog pepela.

Tijekom ponedjeljka pojavile su se glasine o erupciji vulkana Hekla. On je jedan je od najaktivnijih islandskih vulkana, a posljednji je put eruptirao 2000. godine. Hekla ipak miruje baš kao i Katla, vulkan s golemom ledenom kapom. Znanstvenici budno motre Katlu jer strahuju da bi erupcije vulkana Eyjafjallajokull mogle potaknuti Katlu da eksplodira, što se već događalo. Erupcija vulkana Katle mogla bi biti toliko snažna da bi zbog oslobođenog pepela i sumpornog dioksida moglo doći do hlađenja sjeverne hemisfere.

Rasprava ministara

Zračni promet danas se djelomično normalizirao nakon što su ministri prometa Europske Unije donijeli odluku o formiranju tri sigurnosne zračne zone za komercijalne letove. Zračne vlasti svake zemlje dužne su, shodno gustoći i prisutnosti vulkanskog oblaka, obavijestiti organizaciju Eurocontrol u kojoj se sigurnosnoj zoni nalaze.

Hrvatska je danas bila u trećoj zoni. Prema priopćenju Kontrole zračnog prometa, zračnim prostorom se može letjeti do 6096 metara, a iznad toga je kontaminirano područje u kojem se može letjeti na osobnu odgovornost zapovjednika aviona. U zoni jedan letenje je potpuno zabranjeno. U toj zoni su područja gdje je koncentracija vulkanskog praha deset puta veća od standardne koncentracije koju je odredio londonski savjetnički centar za vulkanski prah Volcanic Ash Advisory Center London. Koncentracija vulkanskog praha preispitivat će se svakih 6-12 sati i shodno podacima će se donositi odluke o područjima u kojima je letenje zabranjeno.

Hrvatski zračni prostor danas je bio potpuno otvoren. Letovi prema Londonu i dalje su neizvjesni.

Oprezni Britanci

Francuska je djelomično otvorila zračne koridore prema Parizu, a danas je krenuo i promet preko sjeverne Italije. Slovenija je svoj zračni prostor držala zatvorenim sve do 14 sati popodne, kao i Njemačka. Tako je, primjerice, avion iz Zagreba za Beč išao preko Mađarske.

Poljska je danas ponovno zatvorila svoje aerodrome i sjeverni dio svog zračnog prostora. Prema procjenama, danas je u europskom zračnom prostoru obavljeno 14.000 letova, što je 53 posto manje nego u utorak prije sedam dana.

Aviokompanije su zadovoljne najnovijom odlukom ministara prometa EU jer to omogućuje barem djelomično odvijanje zračnog prometa.

Aviokompanije su napravile velik pritisak na Europsku komisiju nakon što su probni letovi pokazali da na motorima aviona nije počinjena nikakva šteta. Osim toga, daljnja potpuna blokada zračnog prometa Europom prijeti potpunim kolapsom aviokompanija. Prema okvirnim podacima, u posljednjih pet dana na 313 aerodroma diljem svijeta ostalo je blokirano više od 6,8 milijuna putnika, a gubici aviokompanija popeli su se na 250 milijuna dolara.