Nakon što su, za razliku od sindikata državnih službi, odbili posljednju Vladinu ponudu o rastu osnovice za izračun plaća od tri posto od 1. ožujka 2025. i dva posto od 1. listopada 2025., sindikati javnih službi u potrazi su za pravnim rješenjem kojim bi "natjerali" Vladu da ponovno sjednu za stol, i to otvaranjem socijalnog spora i postupkom mirenja. Tijekom ovoga tjedna podnijet će Vladi zahtjev za postupak mirenja, unatoč tome što im je ministar rada Marin Piletić, pozivajući se na članak 53. Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU), poručio da će Vlada donijeti samostalnu odluku o visini osnovice.
Prema TKU, ako se ne ugovori visina osnovice do donošenja državnog proračuna, njezin će iznos biti propisan Vladinom odlukom. Budući da za sindikate javnih službi, njih 11, to nije primamljiva opcija, rješenje vide u Zakonu o radu i u njemu propisanim razlozima ulaska u štrajk ako mirenje ne uspije, odnosno ako Vlada ne korigira svoju ponudu.
Bez ograničenja
- U situaciji smo gdje je Vlada pokazala da ne pregovara u dobroj vjeri. Još se nadamo da će korigirati svoju ponudu i pozvati nas na pregovore - kažu sindikalci.
Profesor radnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Viktor Gotovac daje im za pravo, uz napomenu da ministar Piletić ne bi trebao biti tako hrabar s izjavama vezanim uz radno pravo.
- Jer, nakon prošlogodišnjih štrajkova, ponajprije sudskih službenica i službenika koji je završio na Vrhovnom sudu i dao specifičnu definiciju treće vrste štrajka, u Hrvatskoj su svi štrajkovi otvoreni i nemoguće ih je u tom pogledu ograničiti - kaže Gotovac.
Primjećuje kako je ispalo da je na posljednjem pregovaračkom sastanku Vlada nadmudrila sindikate, no njemu se čini da je to vijest samo od utorka, a ne i za ubuduće.
Naime, postupak mirenja se prema Zakonu o radu mora provesti, i to tako da sindikati upućuju zahtjev za pokretanje tog postupka prema Vladi, tumači Gotovac.
- Pogrešan je korak prejudicirati to što piše u TKU, a odnosi se na osnovicu. Radno pravo temelji se na zahtjevima koji opravdavaju štrajk, i to mora biti jasno. To znači da sindikati mogu postaviti drugi zahtjev, izuzev veće osnovice, u ovome slučaju dodatka za topli obrok, na temelju čega opet mogu imati zakoniti štrajk. Nadalje, mogu odlučiti da idu u štrajk zbog gospodarsko-socijalnih interesa - navodi Gotovac koji smatra da sindikati sada imaju mogućnost uputiti Vladi zahtjev za otvaranje postupka mirenja, koji može trajati pet ili više dana i priča se nastavlja.
Priprema štrajka
Ne završi li mirenje pozitivno, odnosno na način koji odgovara sindikatima, oni mogu pokrenuti interne sindikalne mehanizme - stav sindikalnih tijela ili referendum o štrajku među članovima. Gotovac procjenjuje da su sindikati sada u povoljnoj situaciji jer za organizaciju štrajka imaju dovoljno vremena. Naime, nezamislivo je da se u štrajk uđe bez najsnažnije karike, a to su sindikati obrazovanja zbog vidljivosti štrajka u osnovnim i srednjim školama. S obzirom na zimske praznike, sindikati imaju dovoljno vremena za pripremu štrajka. S druge strane, napominje profesor radnog prava, povijest odnosa sadašnje Vlade i sindikata pokazuje da premijer ima takav karakter da ne želi dramu prije lokalnih izbora i teško da će si dopustiti veće probleme sa sindikatima.
- Pritom u čitavoj priči postoji još jedan segment: nije dogovoreno hoće li se veća osnovica primjenjivati i na državne dužnosnike. Jer, dva posto na veći iznos plaće je više nego dva posto na manji. I tu se stvari kompliciraju - primjećuje Viktor Gotovac.
Sindikati zasad ustraju na povećanju osnovice od 1. siječnja za četiri posto s isplatom u veljači te daljnjim povećanjem za četiri posto od 1. travnja s isplatom u svibnju. Iznimno im je bitan, kažu, i dodatak za prehranu od 50 eura mjesečno (to su pravo nekada imali u iznosu od 337 kuna mjesečno, no izgubili su ga). Iako inzistiraju na postupku mirenja zbog mogućnosti pokretanja štrajka - najvjerojatnije u prvom tjednu nastave drugog polugodišta - ujedno se nadaju da će mirenjem postići kompromis.
Zasad jedinstveni
- Za nas nema nikakve dileme, poslat ćemo zahtjev za pokretanje postupka mirenja jer se temeljem Zakona o radu možemo pozvati na gospodarske prilike, pa i na dodatak za topli obrok. Time ćemo, ako se ništa ne dogovorimo, moći pokrenuti zakonit štrajk koji bi bio nakon školskih praznika - potvrđuje Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Hoće li Vlada udovoljiti njihovu zahtjevu za mirenje, ostaje na njoj.
- Ako se ne odazovu, mi smo svoje zakonske obveze ispunili. Zasad smo jedinstveni - tvrdi Topolnjak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....