ISTINA koju političari ne žele priznati: Svaki treći s burze NIKAD više neće dobiti posao!

ZAGREB - Svaki treći nezaposleni Hrvat prijavljen na burzi - a radi se oko 100.000 ljudi - najvjerojatnije nikada više neće naći novi posao jer nemaju nikakvo zanimanje!

Istina je to koju političari ne žele priznati vojsci od gotovo 300.000 naših nezaposlenih sugrađana, a koju ekonomisti, iščitavajući podatke o duljini traženja posla u Hrvatskoj, obrazovnoj strukturi nezaposlenih i budućem rastu hrvatskoga gospodarstva, smatraju našom stvarnošću.

- Od gotovo 300.000 nezaposlenih, njih oko 100.000 samo su formalno nezaposleni, zbog ostvarivanja socijalnih prava, a dodatnih 100.000 zauvijek je, ili barem dok se nešto ne promijeni u politici zapošljavanja, izgubljeno za tržište rada - ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist.

Svi su im krivi

Statistički podaci potvrđuju ovu dijagnozu. Hrvatska je srpanj, udarni mjesec turističke sezone, zaključila s čak 287.595 prijavljenih na burzi rada. Od toga broja, njih 145.041, ili nešto više od 50 posto, što je grad veličine Rijeke, bez posla je bilo dulje od jedne godine, čime se svrstavaju u kategoriju dugotrajno nezaposlenih. Prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu 2011. situacija je bila još gora: više od 60 posto svih nezaposlenih bili su na burzi dulje od 12 mjeseci.

Deseci tisuća nezaposlenih u potrazi za poslom bili su i dulje od pet godina: takvih je, prema statistici HZZ-a, u srpnju bilo gotovo 45.000, što čini otprilike trećinu dugotrajno nezaposlenih u Hrvatskoj. Samo 170 ih je, prema podacima HZZ-a, u srpnju uspjelo pronaći posao, što je činilo jedva jedan posto među ukupno zaposlenim osobama s burze u tom mjesecu (ukupno ih je zaposleno oko 15 tisuća).

Da je većina njih doista zauvijek izgubljena za tržište rada, svjedoči i podatak da je njih više od 28.000 na burzi rada bilo prijavljeno osam i više godina.

- To su mahom ljudi s vještinama koje se ne traže i znanjima koja više nikome ne trebaju, stariji ljudi, mladi s lošim kvalifikacijama. Međutim, jedan od ključnih razloga za dugotrajnu nezaposlenost jest i njihov odnos prema poslu i psihološko stanje. To se odnosi osobito na one nakon treće godine nezaposlenosti. Oni padaju u svojevrsnu letargiju, oni više ne traže posao, oni ga čekaju. Više ne preuzimaju odgovornost za sebe, smatraju da su drugi - država, društvo, okolina... - odgovorni za njihovo stanje i da su ga dužni riješiti - kaže Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada.

Među primateljima socijalne pomoći, koja iznosi 500 kuna mjesečno za samca koji mjesečno ne primi niti jedne kune dohotka ili druge pomoći, nezaposleni čine gotovo polovicu: čak 44.000 od 100.000 primatelja socijalne pomoći su radno sposobne, ali nezaposlene osobe, i to one s burze, jer im je, prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, uvjet za dobivanje pomoći aktivno traženje posla.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista