ISTINA O HRVATSKIM UČENICIMA Vrijeđaju, ogovaraju, izruguju se, omalovažavaju, ali se baš i ne tuku

ZAGREB - Iz dvogodišnjeg projekta "Nasilje ostavlja tragove, zvoni za nenasilje", koji je u suradnji s 18 škola i civilnim udrugama proveo Centar za mirovne studije, vidi se da među djecom prevladavaju oblici nefizičkog nasilja, kao što su ogovaranje, vrijeđanje, izrugivanje, omalovažavanje i socijalna isključenost, što se teže uočava nego tjelesno nasilje.

U istraživanju u kojem su sudjelovali učenici, nastavnici i roditelji utvrđeno je da se nasilje događa svugdje, ali češće na mjestima izvan nastave i škole. Podaci pokazuju da je u porastu nasilje na internetu, što ne čudi s obzirom da je većina školaraca na društvenim mrežama, rekli su u ponedjeljak predstavnici Centra za mirovne studije.

Djeca su sve više izložena vršnjačkom nasilju, pa se treba upitati od kuda to dolazi, rekao je Darko Tot iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, dodajući kako omalovažavanja i govora mržnje ima u mnogim TV emisijama, medijima, saborskim raspravama, na društvenim mrežama.

Omalovažavanje na društvenim mrežama tipa "tko kakve ima tenisice" dovelo je i do samoubojstava, podsjetio je Tot. Mnogi kažu da su takvi drastični slučajevi u malom postotku, ali takav događaj je stopostotna tragedija za roditelje tog djeteta, za njegovu sredinu i školu, zato se velika pozornost treba posvetiti prevenciji vršnjačkog nasilja na svim razinama.

Dubravka Marušić iz Ministarstva socijalne politike i mladih poručila je kako se Vlada opredijelila za zaštitu i afirmaciju dječjih prava, stoga je u završnoj fazi izrada akcijskog plana na temelju lani usvojene Nacionalne strategije o pravima djece.

Cilj je eliminacija svih oblika nasilja nad i među djecom, a ključ za postignuće je koordinacija i umrežavanje svih institucija i udruga civilnoga društava koje će pružiti potporu, školama, roditeljima i djeci, kaže Marušić.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić izvijestila je da su u strukturi prijava u najvećoj mjeri nasilje u obitelji, a lani je zabilježen porast nasilja u institucijama i tzv. cyber nasilja na društvenim mrežama.

To i ne čudi jer su djeca na društvenim mrežama već od tri - četiri godine starosti, a velika ih većina dnevno više od tri sata gleda televiziju. No, u istraživanju ih je više od 90 posto reklo da bi se to vrijeme radije družilo s vršnjacima.

Upravo je taj podatak važan jer je jasno da bi se djeca htjela družiti i sudjelovati u raznim aktivnostima, pa im se to mora omogućiti, istaknula je Milas Klarić.

Programima za sprečavanje nasilja često nedostaje završno vrednovanje. Novci se potroše, a često izostane koordinacija, zato je nužno umrežavanje institucija i udruga civilnog društva, kako bi se postojeća sredstva maksimalno iskoristila za dobrobit djece, poručila je Milas Klarić.