TKO JE TKO U SLUČAJU PAĐENE

ISTINA O ULOZI ZVUČNIH IMENA KOJA SE SPOMINJU U AFERI VJETROELEKTRANA Ovo su najviši dužnosnici koji su se bavili projektom zbog kojeg je pala Rimac

 
 CROPIX

Ne smiruju se reakcije javnosti nakon izbijanja afere vjetroelektrana koja je počela uhićenjem državne tajnice u Ministarstvu uprave i bivše kninske gradonačelnice pod sumnjom da je, u suradnji s nizom osoba, pokušavala pogodovati investitorima u najveću hrvatsku vjetroelektranu.

Očekivano, otkrivanje te afere potaknulo je razmjenu optužbi između aktualnih i bivših Vladinih dužnosnika, odnosno vladajućih HDZ-a i HNS-a s oporbom iz SDP-a i Mosta.

Serija optužbi

Vrhunac takvog verbalnog sukoba dogodio se u ponedjeljak uvečer u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” u kojoj su, osim aktualnog ministra energetike Tomislava Ćorića, sudjelovala i trojica bivših ministara zaduženih za energetiku: Radimir Čačić, Ivan Vrdoljak i Slaven Dobrović.

Iz cijele emisije gledatelji nisu uspjeli doznati puno o vjetroelektranama, ali su zato mogli čuti serijal optužbi. Vrdoljak je Čačića optužio da bi svojom politikom u sektoru vjetroenergetike građanima iz džepova izbio oko sedam milijardi kuna. Čačić je Vrdoljaka, pak, napao da je odabranim investitorima omogućio milijardu kuna ekstraprofita. Dobrović je svoje prethodnike i nasljednike optužio za pogodovanje, a Ćorić njega za nerad.

Veći poticaji

Jedino oko čega su se sva četvorica složila bio je zaključak kako se hrvatska energetika mora dekarbonizirati i kako su nam vjetroelektrane potrebne. Taj konsenzus indikativan je u kontekstu projekta Krš-Pađene koji zbog svoje prije nezabilježene veličine, ali i prije nezabilježeno dugog razdoblja razvoja premašuje odgovornost ijedne Vlade. Dapače, danas sporni momenti u njegovu razvoju protežu se još od Milanovićeve Vlade do ove današnje - Plenkovićeve.

Utoliko, istraga o eventualnim nepravilnostima u tom projektu morala bi preispitati događaje koji sežu puno dalje u prošlost od telefonskih poziva Josipe Rimac. Neodgovorenih pitanja ima mnogo. Zašto je Hrvatska elektroprivreda odustala od projekta bez traženja povrata značajnih sredstava koja je u njega uložila? Zašto je Ministarstvo gospodarstva u mandatu Radimira Čačića povećalo poticaje za vjetroelektrane? Zašto je isto Ministarstvo u mandatu Ivana Vrdoljaka izdavalo potrebne akte investitorima, usprkos sumnjama u nepotpunu dokumentaciju?

Zašto je Vlada Zorana Milanovića pod krinkom pomoći siromašnima povećala kvote za poticanje vjetroelektrana? Je li Slaven Dobrović, odbijajući provesti planirano blago povećanje cijene struje u svom mandatu, stvorio deficit koji će poslije morati biti pokriven puno većim rastom cijene?

Zašto Tomislav Ćorić nije slijedio mišljenje stručnih službi svog Ministarstva pri odlučivanju o kvaliteti studije utjecaja na okoliš projekta Krš-Pađene? I je li, na kraju, moguće da su svi koji su iznosili optužbe u HTV-ovoj emisiji zapravo u pravu?

ZORAN MILANOVIĆ

Dignuo kvote za poticaje pod krinkom pomoći siromašnima

Karlovac, 020620.
Predsjednik Republike Zoran Milanovic posjetio je tvrtku HS Produkt u Karlovcu prilikom cega je bila kratka prezentacija te obilazak proizvodnih pogona tvrtke HS Produkt.
Na fotografiji: Zoran Milanovic.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
CROPIX

Aktualni predsjednik u svojim se izjavama pokušao distancirati od sumnji da se projektu Krš-Pađene pogodovalo u njegovom mandatu, prebacujući odgovornost na tadašnjeg ministra Ivana Vrdoljaka. Ipak, kao čelni čovjek Vlade Milanović u najmanju ruku snosi političku odgovornost za one akte koje je ta institucija donijela.

Primjerice, u veljači 2014. Vlada je donijela promjene tarifnog sustava kojima je rok za pribavljanje bankovnih jamstava u projektima vjetroelektrana produljen s tri na devet mjeseci. A u rujnu 2015. Vlada je po hitnoj proceduri u Sabor pustila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije.

Formalni razlog za hitnu proceduru bilo je uvođenje državnih kupona od 200 kuna za plaćanje struje najsiromašnijim građanima, a u istom zakonskom tekstu povećane su i kvote za poticane vjetroelektrane - preduvjet za realizaciju više projekata među kojima je i vjetroelektrane Krš-Pađene.

Tvrdnje o vezama Milanovićeve obitelji i investitora u taj projekt temelje se na činjenici da je jedan od braće Bašić preuzeo udjel u propaloj tvrtki Milanovićeva danas pokojnog brata Krešimira. U dokumentima predstečajne nagodbe te tvrtke bili su navedeni Ivan Bašić iz Posušja s potraživanjem od 1,4 mil. kuna i Miro Đurišić, također iz Posušja, s potraživanjem od 4,8 mil. kuna.

IVAN VRDOLJAK

Smanjio tarife, a onda nekima omogućio da prodaju skuplje

Zagreb, 050520.
Banski dvori.
Koalicijski sastanak u Vladi.
Na fotografiji: Ivan Vrdoljak.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
CROPIX

Bivši ministar gospodarstva danas je suočen s optužbama da je pogodovao investitorima u projektu vjetroelektrane Krš-Pađene. Te optužbe temelje se na činjenici da je taj projekt ključne dokumente za realizaciju od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i Hrvatskog operatora energetskog tržišta (HROTE) - ishodio dan prije stupanja na snagu novog tarifnog sustava - s 30 posto nižom cijenom.

Vrdoljak se brani da on ta rješenja nije izdao te da je znatno smanjio ukupnu kvotu i visinu poticaja za vjetroelektrane, no i dalje je nejasno zašto je ostavio oko pola godine između donošenja te odluke i njezina stupanja na snagu. Tako su stvoreni uvjeti za bespoštednu utrku investitora da bi do kraja 2013. ishodili sve potrebne dozvole i stekli spomenuto rješenje dok još vrijedi tarifni sustav s izdašnijim poticajima. U takvim okolnostima, a s obzirom na činjenicu da trajanje ishođenja dozvola uvelike ovisi o ažurnosti djelovanja državnih institucija, ostvaren je prostor za pogodovanje i korupciju.

Primjerice, Vrdoljakova tadašnja pomoćnica Jelena Zrinski Berger izdala je energetsko odobrenje za Krš-Pađene - preduvjet rješavanja stvari u HERA-i - iako lokacijska dozvola projekta još nije bila pravomoćna. Bilo je to suprotno mišljenjima nadležnih službi Ministarstva.

TOMISLAV ĆORIĆ

Oslobodio investitora obveze nove studije utjecaja na okoliš

Zagreb, 040620. 
Nacionalna i sveucilisna biblioteka.
Sjednice Vlade Republike Hrvatske.
Na fotografiji: Tomislav Coric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

Aktualnom ministru zaštite okoliša i energetike zamjera se donošenje rješenja kojim su investitori u projekt Krš-Pađene oslobođeni obveze da nakon promjena projekta provedu i novu studiju utjecaja na okoliš.

Takvo rješenje izdalo je Ministarstvo za mandata Ćorićeva prethodnika Slavena Dobrovića, no HDZ-ov ministar taj je dokument poništio i izdao novo koje je - neuobičajeno - osobno potpisao. Tako su investitorima ušteđene dvije godine, a de facto spašen projekt, jer ne bi mogli ispoštovati rokove potrebne da dobiju poticaje. Ćorićevi argumenti jesu da je to učinio nakon konzultacija s DORH-om i procjene da bi država izgubila arbitražne sporove s investitorom.

Kakvo je mišljenje dao DORH, tek se mora vidjeti, no u najmanju ruku je neuobičajeno da se zbog potencijalnog gubitka spora odustaje od provedbe akata koji su dio europske pravne stečevine. Europska komisija je u svibnju izvijestila da je protiv Hrvatske pokrenula postupak zbog neadekvatnih provedbi procjena utjecaja na okoliš kod projekata vjetroelektrana na području ekološke mreže, kakav je i projekt Krš-Pađene. Krajnji rezultat tog postupka mogao bi biti postupak Komisije protiv RH pred Europskim sudom i plaćanje visoke kazne.

RADIMIR ČAČIĆ

Kao ministar povećao poticaje za vjetroelektrane

Zagreb, 081115.
Hotel Internacional.
Pracenje rezultata izbora za osmi saziv Hrvatskog sabora u stozeru Narodna stranka - Reformisti.
Na fotografiji: Radimir Cacic.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
CROPIX

Prvi potpredsjednik Vlade Kukuriku koalicije u prvoj godini njezina mandata najglasnije je u javnosti iznio optužbe na račun Vrdoljaka, ali i informacije da mu je investitor u projekt Krš-Pađene Milenko Bašić prijetio. Činjenica jest kako, da je kojim slučajem Čačić ostao u Vladi, pogodovanja ne bi bilo - jer za njega ne bi bilo potrebe. Naime, upravo je Čačić donio tarifni sustav na čijim su temeljima investitori u projekt Krš-Pađene sklopili povlašteni ugovor, uz kvotu od vrlo visokih 1200 megavata.

Ne bi bilo ni potrebe za utrkom investitora, jer bi velika većina onih koji su tada razvijali projekte vjetroelektrana dobili poticaje. Dakako, uz adekvatno opterećenje na cijenu struje iz koje se ti poticaji financiraju. Nemoguće je danas tvrditi bi li Čačić te investicije i realizirao, ali ilustrativne su njegove tadašnje najave u medijima da će vjetroelektrane vrijedne 15 milijardi kuna za te projekte graditi hrvatski škverovi, a zatim biti instalirane na “umjetnim otocima” na pučini Jadranskog mora (!?). Glavni operativac za provedbu tog projekta trebao je biti tadašnji drugi čovjek Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije - danas čuveni Ante Ramljak.

SLAVEN DOBROVIĆ

Investitorima tražio novu studiju utjecaja na okoliš

Zagreb, 020620.
Hotel International, Miramarska 24.
Konferencija za medije Predsjednik Domovinskig pokreta Miroslav Skoro, saborski zastupnik Slaven Dobrovic, vjecnica u skupstini Brodskoposavske zupanije Ruzica Vukovac i vjecnik u Gradskoj cetvrti Maksimir Zagreb Vlado Maric, najavili zajednicki izlazak na izbore.
Na fotografiji:   Slaven Dobrovic.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
CROPIX

Bivši mostovac, a današnji pripadnik Škorinog Domovinskog, dužnost ministra zaštite okoliša obnašao je u dva navrata - oba mandata trajala su mu oko pola godine. Drugi je značajniji zato što je tada pod svojom nadležnošću imao i energetiku, a tada je i temeljem mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu - projektu Krš-Pađene zadao obvezu provođenja nove studije utjecaja na okoliš.

Veći dio tog mandata Dobrović i njegovi suradnici proveli su smišljajući rješenje za problem rastućeg troška obnovljivih izvora energije, ponajviše vjetroelektrana. Svašta se najavljivalo, ali bez vidljivog rezultata. Posljednji od prijedloga kojima se u javnosti tehniciralo bilo je uvođenje trošarina na “zelenu energiju”, čija bi realizacija dovela do apsurdne situacije da država svaki kilovat energije iz takvih elektrana istovremeno i potiče i oporezuje.

Dobrovića se ne dovodi u vezu s pogodovanjem u ovom slučaju, ali dijelom su opravdani prigovori njegova nasljednika kako nije učinio ništa da bi sustav doveo u red. Izgovor mu može biti relativno kratak mandat, ali i sukobi koje je imao s energetskim regulatorom kojeg je pokušao natjerati na ostavku.

MILENKO BAŠIĆ

Čovjek ‘agresivnog pristupa i čest gost državnih tijela

Misteriozni poduzetnik iz Posušja zasad je nedostupan hrvatskim pravosudnim tijelima. Radimir Čačić optužio ga je za prijetnje, Slaven Dobrović opisao kao čovjeka s “agresivnim pristupom”. Nesporna činjenica jest da je bio rado viđen gost u hrvatskim državnim institucijama i državnim poduzećima.

Osim već opisanih kontakata s HERA-om i Hrvatskim šumama, istražitelji su zabilježili i da je Josipa Rimac organizirala susret predstavnika Bašićeve tvrtke i u Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) i u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS). Agresivni pristup očito su provodili i Bašićevi najbliži suradnici, poput Ivana Šimića koji je godinama vodio projekt Krš-Pađene.

Upitan o navodnim pritiscima nad djelatnicima Ministarstva gospodarstva Šimić je za HRT svojedobno izjavio: “Ja ne znam što su oni interno radili, ja samo znam da sam ja vršio pritisak. I na šefa kabineta i na pomoćnicu ministra i na samog ministra Ivana Vrdoljaka. Na sve sam vršio pritisak. Ja to ne negiram”.

TOMISLAV JUREKOVIĆ

Moćni regulator pritisnut sumnjama o pogodovanju

Zagreb, 271113.
Perkovceva ulica.
U organizaciji magazina Banka, u Novinarskom domu je odrzan okrugli stol na temu
CROPIX

Moćni šef Hrvatske energetske regulatorne agencije na tu je poziciju došao 2014. s mandatom do sedam godina. Obuhvaćen je istragom u slučaju Josipe Rimac, uz sumnje da je investitorima u spornu vjetroelektranu pogodovao kako zbog probijanja rokova ne bi ostali bez statusa povlaštenog proizvođača i konzekventnih milijardi kuna državnih poticaja. Iako detalji inkriminacije nisu poznati, moguće je da se one odnose na praksu zaprimanja zahtjeva od investitora, uz mogućnost naknadnog prilaganja potrebnih dokumenata.

U sklopu istrage moguće je da će USKOK analizirati i prijašnje postupanja HERA-a prema ovom istom projektu, a posebno produljenje roka važenja prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača energije iz 2017. godine, kad je regulator, sukladno zakonu, kao osnovu za to prihvatio izjavu odgovorne osobe tvrtke investitora kako je do tog trenutka potrošeno više od 50 posto ukupnog planiranog iznosa investicije. U brojnim člancima koji su u ovom slučaju objavljeni na domaćim portalima, ta se tvrdnja opisivala kao teško vjerojatna te propitkivala iznimna brzina HERA-e u postupanju po tom predmetu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 08:57