ISTINA O UREĐAJU KOJI RUŠI MINISTRE Kujundžić tvrdi da je zbog toga srušen, Medikol traži hitan sastanak s Vladom, a Beroš najavljuje novu reviziju

Četiri PET-CT-a koštaju otprilike 50-60 milijuna. U isto vrijeme svake godine HZZO plati privatnoj ustanovi 50-ak milijuna za PET-CT. Kad sam to izgovorio, počela su mi tada stizati dobronamjerna upozorenja, a kasnije i prijetnje. Ja nisam plačljiv pa se nisam previše obazirao. Ali, vjerujem da će državna tijela istražiti sve - rekao je bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić na konferenciji za novinare te odgovornima za sve neugodnosti koje mu se događaju prozvao “interesne skupine”.

PET-CT je jedna od najsuvremenijih i najosjetljivijih neinvazivnih nuklearnomedicinskih dijagnostičkih metoda današnjice, koja se primarno rabi kod ljudi s različitim malignim oboljenjima. Primjenjuje se u dijagnostici bolesti, dijagnostici nepoznatog primarnog tumora, kliničkom praćenju bolesnika, procjeni proširenosti bolesti i učinka liječenja, nakon završenog liječenja u svrhu otkrivanja recidiva, odnosno povrata bolesti i metastaza te kao pomoć pri određivanju polja zračenja. Dakle, važnost uređaja je neupitna.

S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji pet uređaja, od čega je samo jedan, onaj na Rebru, u vlasništvu države, a preostala četiri su vlasništvo Poliklinike Medikol, jasno se iščitava kako je smijenjeni ministar upro prstom u njih.

- Naš odvjetnički tim priprema tužbu. Ne možemo govoriti o detaljima kako će ona biti koncipirana. U svakom slučaju, smijenjeni ministar naštetio je našem ugledu, grubo je narušio povjerenje pacijenata i javno nas oklevetao. Osim toga, stavio nas je u kontekst prijetnji, što je vrlo ozbiljna optužba, a u ovom slučaju i lažna. Sve to nas stavlja u poziciju da zatražimo pravnu zaštitu i zaštitimo ugled Poliklinike Medikol te, što nam je posebno važno, povjerenje i sigurnost naših pacijenata - kaže dr. Ivanka Trstenjak Rajković, ravnateljica Poliklinike Medikol.

Prema svjetskim i europskim standardima, jedan PET-CT uređaj dovoljan je na milijun stanovnika, što znači da je trenutačni broj uređaja sasvim dovoljan za potrebe stanovnika Hrvatske. No, ono što je dijelu stručne javnosti problematično i o čemu se već godinama raspravlja jest treba li većina uređaja biti u rukama privatnika, kao što je to u Hrvatskoj slučaj od 2007. godine, kojima preglede plaća HZZO, a samo jedan u državnoj bolnici.

Sporna analiza

Medikol, slažu se mnogi, u ovom slučaju ima monopol, od HZZO-a je samo na temelju pretraga ovim uređajem u proteklih 13 godina dobio stotine milijuna kuna pa se postavlja pitanje zbog čega država dopušta i zašto se uopće dovela u situaciju da privatna ustanova zarađuje od ovih specifičnih pregleda.

S druge strane, mnogi stručnjaci i oni koji su uključeni u sam vrh hrvatskog zdravstva pitaju se zbog čega se sada već bivši ministar Kujundžić tako grčeviti borio da progura nabavu novih PET-CT uređaja, i to ne samo jednog, nego četiri komada.

U proteklih tjedan dana razgovarali smo s brojnim stručnjacima iz ovog područja, liječnicima, sadašnjim ministrom, kao i onima koji su prijašnjih godina vodili resor zdravstva kako bismo pokušali rekonstruirati ovu priču.

Bivši ministar Kujundžić o nabavi PET-CT-a počeo je govoriti početkom prošle godine, a ta se tema intenzivirala ljetos. Zanimljiv je tajming. U to je vrijeme premijer Andrej Plenković smjenjivao ministre, među kojima se tada spominjao i Kujundžić.

- Ne znam je li to bilo zbog toga, ali je indikativno - kaže jedan od naših sugovornika.

Može se pretpostaviti da je Kujundžić počeo najavljivati da će država kupiti PET-CT uređaje za državne ustanove temeljem Analize isplativosti nabave PET-CT uređaja, posebnog dokumenta koji je, prema narudžbi Ministarstva zdravstva, dovršen u travnju 2019. godine. U Analizi se, naime, zaključuje da bi ulaganjem u vlastita četiri nova PET-CT uređaja u razdoblju od četiri godine država uštedjela 1,6 milijuna eura u odnosu na troškove koje ima sada kad korištenje tih uređaja plaća privatniku.

Međutim, dio struke od samog početka tu Analizu, zaključke i metodologiju izračuna dovodi u pitanje.

Ministarstvo zdravstva je izradu Analize povjerilo Lukos Grupi iz Rijeke, čiji je vlasnik Vladimir Madžarac. Tvrtka je registrirana za posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima, što su iz medicinske struke ocijenili neadekvatnim. Naime, tvrtka u javno dostupnim registrima navodi da se bavi nespojivim djelatnostima - od ribarstva i mrijestilišta, preko proizvodnje hrane, pića i tekstila do instalacijskih radova i savjetovanja u vezi s poslovanjem.

Stvarni troškovi

Kako je baš njima povjeren delikatni posao izrade stručne studije o isplativosti PET-CT uređaja?

- Odluka o izradi preliminarne studije usvojena je jednoglasno na kolegiju Ministarstva zdravstva te je trgovačko društvo Lukos Grupa d.o.o. 14. ožujka 2019. dostavilo Ministarstvu ponudu za izradu Preliminarne studije isplativosti nabave novih PET-CT uređaja - objašnjavaju iz Lukos Grupe.

No, nije jasno temeljem čega je Lukos Grupa dostavila ponudu.

Je li Ministarstvo zvalo Lukos Grupu da to učini ili je do toga došlo na neki drugi način budući da, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, nije bilo nužno za ovaj posao raspisati javni natječaj?

U Lukos Grupi na to ne odgovaraju, nego navode kako je njihova ponuda vjerojatno prihvaćena jer je bila ekonomski najpovoljnija, iako ne znaju koliko je drugih ponuđača bilo u igri.

Za 15 stranica Analize dobili su 19.600 kuna plus PDV. Na brojne kritike da nisu kompetentni za takvu vrstu analize kažu kako im za izradu nisu bile potrebne akademske kompetencije iz zdravstvenog sektora, nego odgovarajuća ekspertiza iz ekonomskog područja, koju imaju.

Sporno je što u izračunu koji su načinili za Ministarstvo zdravstva nije jasno temeljem kojih su parametara izračunali vrijednost pojedinih stavki, poput troškova održavanja uređaja i potrošnog materijala, te kako su došli do podatka o uštedi od 1,6 milijuna eura. Primjerice, Analiza navodi kako je za sva četiri PET-CT uređaja godišnje potrebno radiofarmaka FDG (izotop koji se daje pacijentu kako bi se mogao odraditi pregled na uređaju) u vrijednosti od 558 tisuća eura, odnosno oko 4,2 milijuna kuna ili nešto više od milijun kuna po uređaju. Međutim, dokumentacija Ministarstva zdravstva o nabavi potrošnog materijala iz veljače 2019. pokazuje da je ta procjena četiri do pet puta manja od stvarnih troškova.

Naime, u državnom vlasništvu postoji jedan PET-CT uređaj na Rebru i država redovito za njega nabavlja nužni FDG (izotop). U veljači prošle godine Ministarstvo je raspisalo natječaj u kojem je procijenilo da taj jedan uređaj FDG na dvogodišnjoj razini košta 6,098.400 kuna bez PDV-a, odnosno oko 3,75 milijuna kuna s PDV-om godišnje, što je 3,75 puta više od procjene iz Analize. Pokazalo se da je čak i ta procjena Ministarstva niža od stvarnih troškova jer su na taj konkretni natječaj stigle dvije ponude: AnalyticPharma d.o.o. iz Zagreba istaknula je ponudu od deset milijuna s PDV-om (dakle, pet milijuna kuna godišnje), a Ruđer Medikol Ciklotron d.o.o. dao je ponudu od 9,45 milijuna kuna.

Kada bi se u kalkulaciju iz Analize uvrstio takav trošak za FDG, konačni bi rezultat pokazao da nabavom četiri uređaja država u četverogodišnjem razdoblju ne bi smanjila, nego povećala troškove u odnosu na one koje ima sada plaćajući privatnu uslugu, i to za oko šest milijuna kuna.

Na pitanje kako je moguće da je u svojoj Analizi naveo tako niski trošak izotopa, Madžarac objašnjava u odgovoru Jutarnjem listu kako se cijena izotopa FDG koju plaća Ministarstvo zdravstva za svoj uređaj na Rebru ne može uzeti kao nepromjenjiva vrijednost, imajući u vidu da je ona ostvarena na temelju javne nabave samo za KBC Zagreb, dok bi se objedinjena javna nabava, u slučaju investicije u nove uređaje, ostvarila za KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek, što bi “bez ikakve dvojbe”, imajući u vidu veći volumen zatražene prodaje, snažno utjecalo na smanjenje cijene.

Štoviše, posebno se naglašava da bi se u slučaju nabave novih uređaja svi pacijenti usmjerili na preglede u te bolničke centre, što bi u konkretnom slučaju imalo za posljedicu bitno smanjenje ili čak potpuno gašenje tržišta za korištenje uređaja u vlasništvu privatnika!

“Ekonomska je zakonitost da će jedini domaći proizvođač predmetnih izotopa biti dužan bitno korigirati prodajnu cijenu istih te ih uskladiti s manjim cijenama koje se mogu ugovoriti na međunarodnom tržištu, s obzirom da drugih kupaca, osim predmetnih bolničkih centara, de facto neće biti, a sve imajući u vidu da HZZO više neće financirati pravne osobe u privatnom vlasništvu, koje su danas vlasnici naprijed označenih uređaja, ako država donese odluka o nabavi novih uređaja”, navodi u odgovoru Lukos Grupa.

Ovakva objašnjenja neki naši sugovornici, kojima smo odgovor dali na uvid, smatraju u najmanju ruku diletantskim.

Prvo, ne razumiju zbog čega takvo objašnjenje nije navedeno u samoj Analizi i zašto nije detaljno objašnjeno zašto analitičari očekuju da će cijena FDG-a pasti baš na milijun kuna godišnje po uređaju koliko su uračunali u konačni izračun.

Brojna pitanja

- Pojedinačne vrijednosti iz izrađene preliminarne analize u cijelosti su bespredmetne, s obzirom na to da će konačnu vrijednost pojedinih parametara u konačnici odrediti tržište, odnosno odgovarajuća javna nabava - kažu autori.

Čemu onda uopće Analiza ako su vrijednosti navedene u njoj bespredmetne, postavlja se pitanje.

U nastavku odgovor postaje još neobičniji.

Tako autor navodi kako je u istu Analizu uvrstio i troškove pripreme prostora za prijem PET-CT uređaja u vrijednosti od 250.000 eura po uređaju, odnosno u ukupnom iznosu od 1.000.000 eura, koje zapravo treba izbaciti iz izračuna.

“Imajući u vidu da su predmetni uređaji trenutačno ubicirani u prostorima KBC-a u Rijeci, KBC-a u Splitu i KBC-a u Zagrebu, to je moguće na objektivan način zaključiti da posebnih troškova za pripremu istih prostora neće niti biti”, navodi se u odgovoru.

Stručnjaci, pak, ističu da im iz Analize nije posve jasno kako je autor došao baš do troškova od 250.000 po uređaju, ali da je još neozbiljnije tvrditi da troškova uopće neće biti: bolnice nemaju prostore prilagođene za tu vrstu pretrage te bi svakako bilo dodatnih ulaganja.

Upravo zbog takvih manjkavosti u Analizi pojavile su se kritike da autori nisu kompetentni za takvu vrstu posla, no Madžarac odgovara kako za izradu nisu potrebne akademske kompetencije iz zdravstvenog sektora, nego odgovarajuća ekspertiza iz ekonomskog područja. Tvrde da ni u kojem slučaju nisu prikazali ili imali interesa lažno prikazati ekonomske podatke.

Iako je u Analizi jasno navedeno da će se kupnja uređaja državi isplatiti za četiri godine, u odgovoru Nedjeljnom Jutarnjem to ipak dovode u pitanje.

- Iz naše pozicije u cijelosti je bespredmetno hoće li se isplativost investicije ostvariti za četiri ili pet godina ili u nekom drugom razdoblju, a sve imajući u vidu da Ministarstvo, u svojstvu naručitelja, ima na raspolaganju odgovarajuće jedinične cijene koje može unijeti u zadane parametre izrađene analize - kažu iz Lukos Grupe.

Cijela priča oko nabave uređaja dovela je do niza pitanja, počevši od toga zašto se Kujundžić odlučio za nabavu uređaja u ovom trenu, pred kraj mandata. Trebaju li Hrvatskoj doista takvi uređaji u ovom trenu? Osim toga, Analiza za sobom ostavlja brojne nejasnoće, a unatoč tome je, kako doznajemo, forsirao da se što prije tema nađe na Vladi.

Kako je sve počelo?

Ovaj sofisticirani uređaj je kamen spoticanja već 13 godina. Naime, Medikol je prvi uređaj kupio 2007. uz dozvolu tadašnjeg premijera Ive Sanadera, odnosno ministra Nevena Ljubičića.

Javnost je tu kupnju doživjela kao davanje državnog novca privatniku, pogodovanje i monopol, dok je to isto trebao nabaviti javni sektor.

Dragan Matic / CROPIX

Tadašnji ministar Neven Ljubičić otvorio je 2007. prvi PET-CT centar u KB-u Sestre milosrdnice, a biskup Košić blagoslovio je uređaj

Tužba novinarima

Ugovor je potpisan pet dana prije parlamentarnih izbora. Javnoprivatno partnerstvo zamišljeno je tako da Medikol kupuje uređaje, pacijente za pretrage osiguravat će bolnice i na njih će ih upućivati onkolozi, a novac će Medikolu dati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Četiri godine poslije poslovanje Medikola počela je istraživati novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić koja je u većem broju tekstova propitivala ugovore. Naime, pisala je tada da je HZZO od 2007. i potpisivanja ugovora pa do kraja 2010. godine Medikolu isplatio ukupno 231 milijun kuna za radiološke pretrage i dodatne usluge. I ne samo to - krajem ožujka 2011. godine, kada su tekstovi o Medikolu počeli izlaziti, HZZO je poliklinici dugovao još 40 milijuna kuna. Također, pisalo se tada da je svaki PET-CT uređaj Medikol platio između 3,5 i 5 milijuna eura, ali od HZZO-a su u samo tri godine dobili 231 milijun kuna, prema čemu ispada da su otplatili sva tri dotad kupljena uređaja i zaradili dodatnih 100 milijuna kuna. Ravnateljstvo Medikola tužilo je Slavicu Lukić koja je 2014. na Općinskom sudu u Zagrebu nepravomoćno proglašena krivom za kazneno djelo sramoćenja, da bi dvije godine poslije bila oslobođena.

Prevlast PET-CT uređaja u javni sektor htio je vratiti Darko Milinović. Naime, on je pokrenuo kupnju prvog uređaja, koji je i dandanas jedini u javnom sektoru.

- Moja je ideja bila da nakon toga kupimo još tri uređaja. No, više nisam bio ministar, a Rajko Ostojić to nije realizirao. U međuvremenu se dogodilo to da je Medikol nabavio uređaje. Je li to ispravno ili ne, o tome možemo razglabati, ali činjenica je da u ovom trenu naša zemlja ima dovoljan broj PET/CT uređaja - izjavio je Milinović.

Dodao je da on u takvu nabavu ne bi išao.

- Postoje druge nasušne stvari koje treba nabaviti, a u ovom slučaju bi kupnja bila samo trošak jer HZZO plaća istu cijenu. Štoviše, u dobroj su poziciji jer mogu tražiti snižavanje cijena, imaju asa u rukavu jer se uvijek za javni sektor može nabaviti novi PET/CT - rekao je Milinović.

Njegov nasljednik Rajko Ostojić, u čijem je mandatu stigao uređaj za koji je Milinović potpisao ugovor, kaže kako je on za nabavu novih PET/CT uređaja.

- Plan je bio nabaviti nove uređaje, ali bio je manji budžet nego danas. Državni monopol je loš, ali privatni je grozan. Logika da nam ne trebaju javni PET/CT uređaji je kao da kažemo da nam ne treba ni MR, pa da sve bude kod privatnika. Pitanje je samo koliko nam, s obzirom na manje stanovnika, treba uređaja, četiri možda ne, ali dva ili tri sigurno - kaže Ostojić.

Dragan Matic / CROPIX

Ministar Rajko Ostojić prilikom puštanja u rad uređaja na Rebru koji je bio u vlasništvu države

Prije nego što je Kujundžić uopće dao naslutiti da ima namjeru nabaviti četiri PET/CT-a, kažu iz Medikol grupe, odlučili su obnoviti svoje postojeće uređaje i dogovorili nabavu četiri najsuvremenija PET/CT uređaja nove generacije.

- O tome smo dopisom u svibnju prošle godine obavijestili i Ministarstvo zdravstva i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Ugovor Medikol Grupe s tvrtkom Philips potpisan je 12. studenoga 2019. godine, a investicija je teška deset milijuna eura. Poliklinika Medikol u partnerstvu s Institutom ‘Ruđer Bošković’ jedini je proizvođač izotopa nužnih za dijagnostiku PET-CT uređajima. Tvrtka ‘Ruđer Medikol’ Ciklotron d.o.o., koju su zbog te namjene osnovali Institut ‘Ruđer Bošković’, Medikol d.o.o. i ‘Ruđer’ Inovacije d.o.o., proizvodi radiofarmake za potrebe PET-CT dijagnostike bez koje ne bi bilo moguće obavljati PET-CT dijagnostiku izvan Zagreba, odnosno u centrima kao što su Split, Rijeka i Osijek - kažu u Medikolu.

Navode i kako su o kupnji obavijestili Ministarstvo i premijera jer je riječ o dugogodišnjem partnerskom odnosu.

Zeljko Puhovski / CROPIX

Bivši ministar Kujundžić optužuje interesne skupine

Milijunski iznosi

- Godinama surađujemo s državom i zato se smatramo partnerima i s Ministarstvo zdravstva i našim pacijentima. Stoga držimo da se naša riječ treba čuti. Zar bismo mi kupili nove uređaje da ih je kupila država? Naravno da ne bismo. Osim toga, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća isti iznos pretrage, oko 6700 kuna, i nama i KBC-u Zagreb, s bitnom razlikom što mi sami snosimo trošak i nabave uređaja i sve druge troškove uključene u proces ove najmodernije dijagnostičke procedure - kaže ravnateljica dr. Trstenjak Rajković.

Na konstataciju da su oni praktički monopolisti koji godišnje od HZZO-a dobiju milijunske iznose, Trstenjak Rajković odgovara kako to jednostavno ne stoji. Za početak ističe kako su, prije nego što je Medikol kupio uređaje, pacijenti na pretragu morali odlaziti u inozemstvo, što je HZZO koštalo do 3000 eura po pacijentu. Nakon što je Poliklinika Medikol omogućila pretrage, cijena je pala na 9400 kuna, a nakon početka proizvodnje vlastitih izotopa cijena je pala najprije na 8000, a sada je 6700 kuna.

Također, još početkom mjeseca poslali su dopis ministru financija Zdravku Mariću u kojem traže razgovor.

- Tema razgovora bila bi, među ostalim, i sporna Analiza koju smatramo stručno bezvrijednom. Kao partneri želimo ministru financija ukazati na insuficijentnost provedenog postupka. Želimo zaštititi opći interes i biti odgovorni prema javnim financijama - kaže dr. Trstenjak Rajković i dodaje kako još nisu dobili odgovor ministra Marića.

Objašnjava i kako ih se ne može prozivati monopolistima jer niti kreiraju cijenu na tržištu, niti određuju broj pacijenata koji mjesečno mogu odraditi. Ona situaciju vidi otprilike ovako:

- Pozicija Medikola je realno bitno drugačija, ne možemo govoriti o monopolu. Pretragu ne indiciraju liječnici iz Medikola, nego iz javnog zdravstvenog sustava. Osim toga, niti kreiramo cijenu na tržištu, niti određujemo broj pacijenata koji možemo mjesečno odraditi. HZZO nam dopušta rad na 100 pacijenata po uređaju, što je samo 25 posto naših kapaciteta, iako su sve liste čekanja i potrebe pacijenata rastuće, a hrvatski rezultati u liječenju onkoloških bolesti nezadovoljavajući.

Dotaknula se i “pogonskog goriva”, odnosno izotopa bez kojih je PET-CT bezvrijedan.

- Izotopi imaju svoj ‘rok trajanja’ i kratko vrijeme poluraspada. Mora se uzeti u obzir da, primjerice, kada vozimo izotop u Split, potrebno je četiri puta više izotopa nego kada se pretraga za isti broj pacijenata radi u Zagrebu. To je, dakle, direktni trošak za nas jer HZZO plaća istu svotu za pregled u Zagrebu kao i u Splitu. Osim toga, sam proces prijevoza opasnih tvari iznimno je skup i zahtjevan - kaže dr. Trstenjak Rajković.

Ministra Marića tijekom jučerašnjeg dana nismo uspjeli dobiti, kao ni bivšeg ministra Kujundžića.

Prema svemu sudeći, novi ministar zdravstva prof. Vili Beroš ne planira tako skoro u nabavu ovih skupih sofisticiranih uređaja. Iako je u vrijeme smijenjenog Kujundžića bilo pitanje trena kada će se to pitanje naći na Vladi, Beroš kaže da u ovom trenutku ne planira s takvom odlukom pred premijera Andreja Plenkovića.

- Niti jedna zemlja na svijetu nije dovoljno bogata da se temelji samo na javnom zdravstvu. Stoga većina kombinira javno i privatno zdravstvo, naravno s krajnjim ciljem pružanja zadovoljstva pacijenata, a to je najkvalitetniji medicinski kadar, oprema koja je na svjetskoj razini i što kraće čekanje - kaže ministar zdravstva Beroš.

Ministarstvo će kao i uvijek, dodaje Beroš, na osnovi imputa struke odlučivati o daljnjim koracima.

- Ne može samo jedan čovjek donositi takve odluke. Upravo zato nužno je da se napravi revizija, odnosno ono što sada ne postoji, a to je registar kapitalne opreme. Tek tada se može govoriti o tome što ćemo nabavljati. Primjerice, na Rebru je pokvaren aparat za zračenje i imamo problema s pružanjem te iznimno važne usluge, stoga je detaljna analiza nužna kako bismo donijeli adekvatne odluke. S tim da ćemo ubrzati proces naručivanja jer smo svjesni da je vrlo malo vremena ostalo do kraja mandata - kaže Beroš.

Iznimna važnost

Situacija je takva, dodaje, da u ovom trenu u Hrvatskoj postoje četiri privatna i jedan javni PET-CT, što je prema standardima dovoljno za stanovnike Hrvatske.

- Trebamo sagledati kompletnu situaciju i vidjeti što je u ovom trenu najnužnije od te sofisticirane opreme. Nedostaje nam linearnih akceleratora i radiokirurške opreme, a oni su nam od iznimne važnosti da se držimo Nacionalnog plana za borbu protiv raka - ističe Beroš.

Na pitanje zašto se njegov prethodnik toliko grčevito borio za nabavu PET-CT uređaja te što zna o pritiscima i prijetnjama koje je navodno primao, Beroš je odgovorio: - Već prije sam rekao da sam imao korektnu suradnju s bivšim ministrom. Isto tako sam rekao da ću Ministarstvo voditi kako ja smatram da je najbolje, a izjave svog prethodnika ne bih komentirao jer o tome zaista ne znam ništa.

S druge strane, nedavno je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao: - Ja vam mogu jedino reći što se dogodilo po pitanju odluke o nabavi PET-CT uređaja na razini kliničkih bolničkih centara, njih četiri: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Koliko imam informaciju, prije šest ili sedam dana na koordinaciji Vlade, kao jednoj od razina, bio je ovaj prijedlog Ministarstva zdravstva i taj je prijedlog usvojen na toj koordinaciji. Dakle, u idućem razdoblju, sljedećih tjedan, dva ili tri, možemo ga očekivati i na sjednici Vlade. Naravno, riječ je o odluci novog ministra.