ZAGREB - U Zagreb sljedećeg tjedna na redovite konzultacije stiže Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se sastala s predstavnicima Vlade i središnje banke, te gospodarstva. Predstavnici MMF-a na konzultacije u Hrvatsku dolaze drugi put ove godine. Prvi su put u Zagrebu boravili proljetos.
Da smo ih ranije zvali...
Najnoviji posjet ememefovaca događa se u sve uzavrelijoj atmosferi rasprava treba li Hrvatskoj novi aranžman s tim “međunarodnim financijskim policajcem”. I dok je glavna oporbena stranka SDP ovih dana otvoreno zazvala MMF, u Vladi i dalje tvrde da nam MMF nije potreban jer smo sami u stanju provesti ono što moramo kako bismo isplivali na površinu.
Ulje na vatru ovih je dana dolio i guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je na konferenciji u Šibeniku poručio da žali što Hrvatska nije prije pozvala MMF.
Čini se ipak da Hrvatska zasad neće sklapati novi aranžman s MMF-om, posebno ne u izbornoj godini jer se kod nas MMF tradicionalno, zbog zahtjeva za rezanje potrošnje, doživljava negativno.
Sve piše u Programu
No, premda je sigurno da bi sklapanje novog aranžmana s MMF-om za Hrvatsku značilo i daljnje rezove u javnoj potrošnji, malo je vjerojatno da bi ti rezovi morali biti obavljeni sjekirom. Stav je stručnjaka, od kojih mnogi imaju i podulje iskustvo rada s MMF-om, da bi MMF od Hrvatske tražio samo ono što ona ionako mora napraviti želi li izaći iz krize i uključiti se u Europsku Uniju (EU), zapravo ništa više nego što je zapisano u Vladinu Programu gospodarskog oporavka.
Rezanje ogromne javne potrošnje prvo je na listi prioriteta. Masa plaća, za koju su u ovogodišnjem proračunu izdvojene 22,5 milijarde kuna, sasvim bi sigurno došla pod MMF-ov nož, ali ne na način da se svim korisnicima proračuna linearno reže za, primjerice, 10 posto, nego uvođenjem reda u taj sustav. Nema sumnje da bi pod udar MMF-a došle državnim namještenicima zajamčene božićnice i regresi, kao što se, uostalom, već i dogodilo tijekom ranijih stand-by aranžmana koje je Hrvatska sklapala s MMF-om. U krajnjem slučaju, država bi morala razmisliti i o otpuštanju dijela viška zaposlenih.
Subvencija ili socijala?
MMF-u bi se “na piku” našle i mirovine, ali ni njih se ne bi rezalo sjekirom. Upućeni tvrde da bi MMF najvjerojatnije inzistirao na jačanju drugog i trećeg mirovinskog stupa, uz smanjenje davanja u prvom stupu. Alternativa je zamrzavanje mirovina na postojećoj razini, koje proračunu godišnje uzmu oko 35 milijardi kuna. Inzistirali bi i na smanjenju, pa i djelomičnom ukidanju povlaštenih mirovina.
Više od plaća i mirovina, MMF-u bi na udaru bile subvencije, za koje porezni obveznici godišnje izdvajaju oko šest milijardi kuna, a u Hrvatskoj se i dalje pogrešno doživljavaju kao socijalna kategorija. Prevedeno, to znači da bi svakako otpala mogućnost da državne potpore dobivaju seljaci za jednu kravu ili jedan hektar zemlje, ali i kronični gubitaši poput škverova i željezara.
Smanjiti poreze
Ukupan cilj mjera trebalo bi biti smanjenje proračunskog manjka na održivu razinu od tri posto BDP-a.
Malo je vjerojatno da bi MMF kao lijek za pokrivanje proračunske rupe nudio povećanje poreza. Štoviše, u dosadašnjim dokumentima Fonda o Hrvatskoj jasno se govori o potrebi smanjenja porezne presije.
Za razliku od ranijeg razdoblja, nerealno je očekivati da bi MMF od Hrvatske sada tražio smanjenje investicija. Prvi razlog tome je što su one u vrijeme krize ionako srezane, a drugi što bi smanjenje investicija značilo i sporiji izlazak iz krize.
- MMF je sada puno fleksibilniji nego što je bio prije - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Kuna ostaje jaka
Gotovo je sigurno da bi ponovni dolazak MMF-a u Hrvatsku značio i zahtjev za ubrzanje zamrle privatizacije. To je, uostalom, i prije bila konstanta u MMF-ovim zahtjevima.
MMF od Hrvatske ne bi tražio devalvaciju kune. U svibanjskom izvješću o Hrvatskoj, doduše, piše da je kuna “donekle precijenjena”, ali upozoravaju i na veliku zaduženost građana i tvrtki u stranim valutama, te hvale politiku HNB-a. MMF je tada pohvalio i Vladin Program gospodarskog oporavka, u kojem je zapisano zapravo sve što bi MMF uopće mogao zatražiti od Hrvatske. Nedostaje samo provedba.
Primjeri Mađarske i Srbije
MMF je suspendirao svoj aranžman s mađarskom i zaustavio buduće tranše pomoći jer se mađarska vlada pokazala nespremnom provesti mjere koje bi proračunski deficit svele na dogovorenih 3,8 posto BDP-a u 2010. godini (i ispod 3 posto godinu dana poslije).
Identični razlozi, uz samo malo drukčije brojke (“dopušteni” deficit od 4,8 posto BDP-a), izazvali su i jučerašnji zastoj pregovora MMF-a sa Srbijom, uz poruku iz MMF-a da će se pregovori uskoro nastaviti. Do zaključenja pregovora obustavljena je i isplata druge tranše MMF-ova 3 milijarde eura teškog paketa pomoći Srbiji. (V. V.)
Manje za subvencije i mirovine
PLAĆE
MMF bi tražio rezanje mase plaća javnog sektora, koja ove godine teži 22,5 milijardi kuna. Bilo bi otkaza i rezanja dodataka.
MIROVINE
MMF bi inzistirao na jačanju drugog i trećeg mirovinskog stupa, smanjenju davanja za prvi stup, ukidanju povlaštenih mirovina i duljem radnom stažu.
SUBVENCIJE
Tražio bi da se smanji iznos od 6 milijardi kuna, koliko će biti potrošeno ove godine, te da se daju po drugim kriterijima, a svakako ne više kroničnim gubitašima.
POREZI
MMF to sigurno ne bi tražio, štoviše u svim dokumentima o Hrvatskoj govori o potrebi smanjenja porezne presije.
INVESTICIJE
MMF ne bi tražio smanjenje državnih investicija jer su one u krizi ionako srezane, a još manje investicija znači i sporiji izlazak iz krize.
DEVALVACIJA
MMF kunu smatra ‘donekle precijenjenom’, ali hvali politiku HNB-a. Stoga ne bi tražio pad kune nego zadržavanje stabilnog tečaja.
PRIVATIZACIJA
MMF bi svakako tražio privatizaciju preostalih tvrtki u državnom vlasništvu i zatvaranje državnih gubitaša.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....