ISTJEČE ROK ZA NOVI ZAKON O POBAČAJU Vladina je skupina dva mjeseca prikupljala iskustva europskih zemalja i statistiku

Velike su šanse da će Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine nastaviti “život” unatoč “instruktivnom roku” za izradu novog do 21. veljače ove godine koji je Vladi dao Ustavni sud.

Naime, ne samo da nema nikakve šanse da se u idućih mjesec dana “rodi” novi zakon kojim bi se regulirao namjerni prekid trudnoće nego, po svemu sudeći, neće se to dogoditi niti do kraja mandata ove Vlade. Prema važećem zakonu naslijeđenom iz prošle države, žene mogu tražiti prekid trudnoće do kraja desetog tjedna trudnoće, to se mora učiniti u ovlaštenim ustanovama, a trošak plaćaju same. Mnogi su uvjereni da nakon četrdesetak godina zakon “treba osuvremeniti”, drugi tvrde “da je preliberalan” pa konsenzusa teško može biti.

Evaluacija

Vrući je to kesten koji se tridesetak godina prebacuje s Vlade na Vladu tako da nema druge nego ostaviti na snazi stari zakon. Istina, u studenom prošle godine zaživjelo je Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće u kojemu je deset stručnjaka različitih specijalnosti, od javnog zdravstva do ginekologa, psihijatra, neurologa i pravnika. Zadatak im je bio da do 15. siječnja “stave na papir” uglavnom iskustva država EU vezana uz prekid trudnoće, a njihova bi analiza trebala olakšati Povjerenstvu izradu prijedloga novog zakonskog teksta.

Kako je za sljedeći tjedan najavljen sastanak spomenutog povjerenstva, na stolu će se naći podaci i analize stručnjaka, a u njima se, među ostalim, govori o broju pobačaja učinjenih u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, oni se uspoređuju s kretanjima u drugim europskim zemljama.

Najviše u tridesetima

Dio tih podataka je i prikaz pravne regulative za prekid trudnoće u 33 europske zemlje, među kojima su i one u kojima pobačaj nije dozvoljen, a to su Malta, Andora, Lihtenštajn i San Marino, dok je u Monaku moguć samo ako je ugrožen život majke ili ploda, kao i u Sjevernoj Irskoj.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) analizirani su podaci o pobačajima u 2017. (zadnji potpuni) prema kojima je u Hrvatskoj bilo 2416 prekida trudnoća ili 7 na 100 poroda, odnosno 3,18 na 1000 žena u dobi od 15 do 44 godine. No, najviše je namjernih pobačaja bilo kod žena u dobi od 30 do 39 godina, odnosno čak 47,68 posto ili 4,19 na 1000 žena fertilne dobi. U istoj godini 49 legalnih pobačaja učinjeno je maloljetnicama do 18 godina. Podaci pokazuju da je najviše indiciranih pobačaja, i to 32 posto, učinjeno ženama bez djece, slijede one s dvoje djece ili 28 posto, zatim 12,4 posto ženama koje već imaju troje djece. Većina namjernih pobačaja, i to 85,68 posto, učinjena je na zahtjev žene, 3,10 posto zbog utvrđene malformacije ploda i 1,45 posto zbog ugroženog života majke. Najviše induciranih pobačaja u jednoj godini učinjeno je u KB-u Merkur, i to 442, a u bolnicama u Vinkovcima, Našicama i Sisku samo po jedan. U najvećem broju, odnosno 76,91 posto pobačaja posljedica je nekorištenja neke metode kontracepcije. U Hrvatskoj, prema podacima primarne zdravstvene zaštite, oralnu ili neki drugi oblike kontracepcije koristi oko 100.000 žena. Inače, najviše pobačaja na godišnjoj razini ima u Istarskoj, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Regulativa

Usporedba s drugim zemljama EU govori da Hrvatska od 1990. bilježi pad pobačaja za gotovo 90 posto, odnosno sa 697 na 80 pobačaja na 1000 živorođene djece, Mađarska za dva, a Slovenija za 3,5 puta u 25 godina. Kontinuiranu sličnu brojku kroz to razdoblje imaju, primjerice, Francuska i Njemačka.

Što se tiče pravne regulative važeće u 33 europske zemlje, ona govori da većina zemalja dopušta pobačaj na zahtjev do 12. mjeseca trudnoće, a u Hrvatskoj je to do 10. tjedna.

Nakon prvog koraka, odnosno stručnog prikupljanja podataka, trebalo bi slijediti novo povjerenstvo s puno “širom bazom” koje bi u konačnici moralo sastaviti novi zakonski prijedlog. Kada će se ono imenovati, potpuna je nepoznanica, baš kao i rok u kojem bi zakon mogao doći u Sabor. S obzirom na to da uskoro slijede europski, a potom i predsjednički izbori, teško je vjerovati da bi se to moglo dogoditi u ovoj godini. A već sljedeće godine na redu su parlamentarni izbori.