Najveća svjetska baza podataka o troškovima života, Numbeo, ujedno masovna globalna baza podataka o kvaliteti života u koju su uvršteni stambeni pokazatelji, percipirane stope kriminala, kvaliteta zdravstvene skrbi, kvaliteta transporta i druge statistike obnovila je podatke koje prikazuju koliko je sigurno hodati ulicama gradova diljem Europe noću.
‘Otkrijte iznenađujuće uvide u subjektivnu percepciju sigurnosti pojedinaca kada hodaju ulicama sami noću u različitim zemljama‘, piše u opisu mape koja je na europski broj jedan svrstala Hrvatsku, a koju je na svojoj stranici Adventourely prvotno objavio svjetski putnik Pantelis Kakaris.
Napominje se kako je cilj studije razumjeti koliko se sigurni ljudi osjećaju u svojim zemljama, naglašavajući da ta percepcija nije uvijek u skladu sa stvarnim stopama kriminala.
‘Čimbenici mimo zločina, poput primjerice prisutnosti opasnih životinja ili lošeg urbanog planiranja, mogu utjecati na nečiji osjećaj sigurnosti. Osim toga, nedovoljno prijavljivanje zločina ili gubitak vjere u organe gonjenja mogu dodatno iskriviti vezu između stope kriminala i percipirane sigurnosti. Unatoč ovim složenostima, analiziranje toga koliko se pojedinci osjećaju sigurnima dok hodaju sami noću pruža dragocjene uvide u opći osjećaj sigurnosti unutar svake zemlje‘, ističe Adventourely.
Hrvatska broj 1
Hrvatska zauzima najvišu poziciju s impresivnom stopom sigurnosti od 75.04, a odmah iza nje je Slovenija sa 74.33. Island osigurava treće mjesto sa stopom sigurnosti od 71.75, dok Gruzija i Švicarska zaokružuju prvih pet sa stopama od 68.10 odnosno 68.28. Ove zemlje predstavljaju primjer snažnog osjećaja sigurnosti unutar svojih granica.
S druge strane, Francuska je na dnu liste sa stopom sigurnosti od tek 35.53, a mjesto ispred nje je Bjelorusija sa 40.92. Na listi iznad su još i Belgija sa stopom od 41.11, Ujedinjeno Kraljevstvo (42.49) te Švedska (43.48).
Podaci se temelje na percepcijama posjetitelja ove web stranice u posljednje tri godine, a svatko može upisati svoje osobne dojmove.
Što je iznenađujuće?
Niža percipirana sigurnost u zemljama poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske je iznenađujuća, s obzirom na njihov ekonomski status i stabilno društveno i političko okruženje što sugerira potencijalno odstupanje između stvarne i percipirane sigurnosti ili bi moglo odražavati šira društvena pitanja koja utječu na osjećaj sigurnosti javnosti.
Iako se čini da postoji geografski trend, pri čemu se balkanske i baltičke regije osjećaju sigurnije od zapadne i istočne Europe, podaci pokazuju da BDP nije u snažnoj korelaciji s percipiranom sigurnošću. Ovo pojačava ideju da je osjećaj sigurnosti složen i na njega utječu različiti elementi izvan ekonomskog blagostanja. Važno je napomenuti da ovi rezultati daju opću sliku i mogu se razlikovati unutar svake zemlje ovisno o različitim gradovima, četvrtima i demografiji.