Ivan Anušić: "Uhićenje jednog ministra nije nužno razlog za rekonstrukciju Vlade"

Potpredsjednik HDZ-a i osječko-baranjski župan Ivan Anušić u intervjuu za Jutarnji list komentirao je propali odabir HNS-ovca Stjepana Čuraja za ministra, koalicijske partnere, ali i kako će Vlada dalje funkcionirati s obzirom na istrage koje se vode protiv pojedinih njezinih članova.

Propao je prijedlog da Stjepan Čuraj zamijeni uhićenoga Darka Horvata na mjestu ministra jer su koalicijski partneri, Reformisti i HSLS, to odbili. Je li ovo prvi put da su se partneri ozbiljno suprotstavili i da premijerov prijedlog nije prošao?

- Ne bih to nazvao suprotstavljanjem. Predsjednik Vlade iznio je prijedlog, koalicijski partneri nisu bili suglasni, imali su svoje razloge za to. I dalje daju punu podršku Vladi Andreja Plenkovića, a upravo je njihov prijedlog da ministar bude iz redova HDZ-a. Riječ je o iznimno važnom resoru koji se u idućih godinu dana mora ozbiljno uhvatiti u koštac s obnovom Banovine i Zagreba i siguran sam da će do kraja tjedna premijer imati novo ime koje će biti prihvatljivo i koalicijskim partnerima. U konačnici, smisao koalicije i jest da se razgovara s koalicijskim partnerima i da se usuglase stavovi.

Što su ovim odbijanjem koalicijski partneri htjeli poručiti i što su postigli?

- Prijedlog za novog ministra nije prošao jednoglasno, pa će predsjednik Vlade u idućih nekoliko dana predložiti novo ime iz redova HDZ-a. Važno je da je saborska većina i dalje stabilna i da se odluke donose zajedničkim dijalogom.

Zašto je Plenković uopće inzistirao na Čuraju, zašto odmah nije predložio nekog iz HDZ-a?

- Čuraj je član Stožera za obnovu Banovine, vjerujem da je to bio jedan od ključnih razloga zbog kojega ga je premijer predložio za ministra. Premijer predlaže ministre u Vladi koje nakon toga potvrđuje saborska većina.

Je li oko Čurajeva odabira ulogu imao i bivši šef HNS-a Ivan Vrdoljak, kako se to spekulira u javnosti?

- Ne znam o tome ništa.

Tko bi mogao biti novi kandidat za ministra i kada bi se to moglo znati?

- O prijedlogu novog ministra odlučit će predsjednik Vlade vrlo brzo.

Kakvu političku težinu ima činjenica da su neki članovi Vlade osumnjičeni u istragama, što to znači za njih i može li Vlada funkcionirati na taj način?

- Sigurno da su i same sumnje na počinjenje kaznenog djela otežavajuća okolnost Vladi, stoga mislim da svaki dužnosnik koji se nađe u situaciji da tijela kaznenog progona istražuju njegovo političko djelovanje ima moralnu odgovornost staviti svoj mandat na raspolaganje. Sada već bivši ministar Horvat je to učinio i predsjednik Vlade ga je razriješio dužnosti na osobni zahtjev.

Sama istraga ne znači krivnju. Imenovanjem novog ministra imat ćemo i dalje stabilnu Vladu, što je prioritet za normalno funkcioniranje. Rekao sam prije i ponovit ću opet, osumnjičene osobe imaju ime i prezime i na njima je da snose odgovornost za svoje postupke.

Javnost je nakon ovih afera očekivala rekonstrukciju Vlade. Zašto se ona nije dogodila?

- Uhićenje jednog ministra nije nužno razlog za rekonstrukciju Vlade, kao što ni imenovanje novog ministra u polovini mandata nije neuobičajena situacija. Rekonstrukciju Vlade, kao što sam već rekao, predlaže predsjednik Vlade, na njemu je odluka o tome je li rekonstrukcija potrebna i u kojoj mjeri.

Oporba zaziva prijevremene izbore. Kolika je šansa da do njih dođe?

- Oporba zaziva puno toga posljednjih tjedana. Njihov je posao da kritiziraju poziciju, odnosno aktualnu vlast. Logično je da traže način kako iz oporbe prijeći u poziciju, ali moraju biti svjesni da promjena vlasti sama po sebi ne znači nužno promjenu na bolje. Vođenje Vlade ozbiljan je posao i pred Hrvatskom su veliki izazovi.

U protekle dvije godine, osobito u vrijeme pandemije, ova je Vlada odgovarala na izazove, i to vrlo uspješno. Prije nekoliko dana predstavljen je paket mjera za ublažavanje rasta cijena vrijedan 4,8 milijardi kuna, zbog pandemije covida Vlada je donijela paket mjera za očuvanje gospodarske aktivnosti.

Činjenica je da se Hrvatska oporavlja od covid-krize brže od očekivanog, a u jesen prošle godine imali smo najvišu stopu rasta BDP-a među 21 državom članicom EU. Europska komisija odobrit će produljenje roka za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, a tijekom posljednjih šest godina Vlada Andreja Plenkovića donijela je i niz drugih kvalitetnih mjera.