IVAN VRDOLJAK 'Mislite da moje dijete, ako ide za zidara, treba povijest? Zašto se profesor povijesti ne bi prekvalificirao i predavao informatiku?'

U nedjeljnom intervjuu tjedna emisije "Točka na tjedan" N1 televizije gostovao je Ivan Vrdoljak. Predsjednik HNS-a komentirao je aktualne teme, uključujući i tzv. aferu SMS.

- Činjenica jest da pred zakonom Republike Hrvatske stvarno svi moraju biti isti - bio netko vozač, poduzetnik, radnik ili političar. Institucije trebaju napraviti istragu, definirati što se dogodilo i onda mora biti nekih konzekvenci. Istraga mora ići do kraja. Ja nikad ne želim sumnjati u institucije, jer hrvatske institucije moje su institucije. Curenje informacija jedna je od najozbiljnijih stvari koja se može dogoditi jer onda se deinstitucionalizira cijela država i povjerenje u institucije. Ja nemam nikakve informacije o tome što se događalo niti ih trebam imati - izjavio je Vrdoljak.

Upitan o političkoj dimenziji afere koja se spominje u medijima, predsjednik HNS-a je rekao:

- Meni je ovdje najozbiljnije, kad procure informacije iz sigurnosnog sustava, USKOK-a ili odakle već, da je netko pod nekim mjerama, jer država tad ne štiti sve građane. Mislim da bi to trebao biti glavni cilj istrage. Ostalo, koje su političke posljedice, mislim da je to manje bitno - smatra Vrdoljak. Dodao je kako sigurnosni sustav u državi definitivno stalno treba usavršavati, iako je Hrvatska, izjavio je, "puno bolja sad nego prije 20 godina, ali vjerojatno daleko od onoga gdje želi doći".

Na pitanje ima li zapošljavanja po političkim linijama, preko prijatelja i kumova, odgovorio je kako on to osobno ne zna jer "nikad nije radio s tim ljudima, niti poznaje ljude iz tog sustava".

- Ako do toga dolazi, onda se pojave anomalije - ustvrdio je predsjednik HNS-a gostujući na N1 televiziji.

Referirajući se na Blaža Curića, kuma Milijana Brkića, koji je radio kao vozač ministra Tomislava Tolušića, Vrdoljaka su pitali kako se uopće zapošljavaju vozači.

- Gospodin Curić nije radio u policiji ili USKOK-u, on je morao dobiti informacije od nekog drugog. Ima se pravo sebi birati vozače. Ja sam sebi preuzeo vozače kad sam bio ministar, dečki su bili odlični. Imao sam puno povjerenje u njih, da su dobri vozači, jer samo to trebam od njih. S vremenom sam s kolegama (vozačima) Draženom i Josipom postao prijatelj i u autu sam pričao apsolutno o svemu. Oni su više bili sa mnom nego, nažalost, ja sa svojom djecom. Naravno da nakon nekog vremena stekneš povjerenje i prijateljstvo. Nikad nisam ni postavljao pitanje da si netko može dozvoliti, ako čuje informacije, da će ih iz zabave prenositi. Inače, nikad nisam ni imao tajnih razgovora pa me to nije ni brinulo - rekao je Vrdoljak.

Na pitanje misli li da bi istraga mogla doći i do Milijana Brkića, odgovorio je:

- To su sad hipotetske teze. Ne znam nikoga u tom sustavu i ne mogu zauzeti stav. Nemam informacije i ne trebam ih imati jer nemam takvu funkciju. Ovo sve otvara razne manipulacije, čak i pritisak na institucije.

A što se tiče priča o vukovarskom prosvjedu i eventualnih poveznica s njim, predsjednik HNS-a misli sljedeće:

- Ne vidim apsolutno nikakvu poveznicu. Ovo se dogodilo u trenutku kad se dogodilo, ne možeš planirati ovakve slučajeve. Prosvjed je otvorena tema koju je na stol stavio čovjek koji svaki dan s tim ljudima živi, koji pitaju što se događa s tim procesima. Ja sam Osječanin i imam razumijevanja kad se traži konačno rješenje svih procesa. Način na koji je Penava to napravio nije dobar, trebao je to mudrije, ali temu treba zaključiti.

Vrdoljak se osvrnuo i na pokretanje postupka protiv premijera Andreja Plenkovića, koji je pokrenulo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

- Ne mislim da je to za njega posebno politički osjetljivo. Cijeli taj proces kako se zakon (lex Agrokor) pisao i što se događalo na početku, nemam informacije, nismo bili u vlasti, ne znam koliko je bilo sastanaka, tko je sve sudjelovao... Neosporno je da su tad HDZ i Most sudjelovali u tome, a politička cijena netransparentnosti je plaćena odlaskom Martine Dalić, ona je bila voditeljica projekta. Nije otišla zbog rezultata, jer rezultat nagodbe je stigao, otišla je zbog djelomične netransparentnosti. Mislim da je tad plaćena politička cijena. Ako Povjerenstvo 'presudi' premijeru, on će platiti kaznu i sljedeći put paziti da se takve stvari ne ponavljaju. Isto kao i Petrov.

Na pitanje zašto je premijeru predložio da predstavi dvogodišnji program Vlade, Ivan Vrdoljak je rekao:

- Da jasno građanima pošaljemo poruku što mogu očekivati od ove Vlade u dvije godine. Nije to zločestoća, mislim da treba u Sabor donositi nove prakse. Kad uvodiš nove prakse, svi malo razmišljaju je li mudro ili nije. Ja mislim da jest. Premijer je rekao, dapače, vidiš da treba razmisliti o tome. Ne bi onda stalno bilo pitanja ima li većine.

A je li predsjednik HNS-a uopće zadovoljan prolaznim vremenom Vlade?

- Pričalo se prije nekoliko godina - reforme, reforme... Reforme su bile top tema. Reforma obrazovanja je u školama, treća faza porezne reforme je tu, smanjuje se porezno opterećenje, i mirovinska reforma koja treba sačuvati drugi stup je tu. Razgovaramo o sadržaju reformi koje su došle na Vladu.

Upitan kako će se trgovce natjerati da smanje cijene, Vrdoljak kaže kako se to ne može napraviti, ali zato je tu konkurentnost.

- Poreznom reformom s jedne strane rasterećujemo plaće, s druge strane smanjujemo cijene - objasnio je. Komentirao je i predviđanja da će Hrvatska sljedeće godine imati skroman gospodarski rast.

- Ne bih se složio s tim. Mi s ovim rastom imamo suficit i smanjenje javnoga duga. Nisam zadovoljan rastom industrije, izvoza, može biti daleko bolje, ali realno, mi smo danas zemlja kojoj raste kreditni rejting, smanjujemo kamate, smanjujemo javni dug, imamo suficit. Ako to nije strategija jedne Vlade, što bi trebala biti?

Na pitanje je li Vlada mogla biti ambicioznija, odgovara kako "u Hrvatskoj svi žele reforme, ali nitko ne želi promjene. Pogotovo ne na sebi".

O problemima na tržištu rada kaže kako ga najviše muči deficit radne snage.

- To se može riješiti kratkoročno prekvalifikacijama ili uvozom radne snage, a dugoročno spajanjem obrazovanja i tržišta. Danas radimo promjenu u strukovnom obrazovanju, tamo je najviše deficitarnih. Ako danas nju radimo da bismo donijeli više prakse učenicima, stižu otpori 'nemojte ništa mijenjati'.

Upitan misli li tu na napise da se ukidaju pojedini predmeti poput biologije i povijesti, predsjednik HNS-a rekao je za N1 televiziju:

- Ne mislim ni na koga pojedinačno, ima više slučajeva, ali mislim i na to. Kad kreneš u implementaciju, otpori su veliki, svi govore 'ne diraj mene'. Kad se uđe u škole to nije kraj priče, nego početak. Nitko prije s reformom nije uspio ući u škole. Mi smo ušli.

O dualnom obrazovanju u praksi pak kaže:

- Dobili ste jasnu poruku ministrice. Ovo je reforma. Ne radimo je zbog kvota i satnica, uvodimo nove programe i kurikulume, standardno europskim praksama koje se koncentriraju na djecu.

A što onda s profesorima povijesti i biologije koji možda neće imati posao?

- Mislite da moje dijete, ako ide za zidara, treba povijest? Trebamo li robovati satnicama ili ići na rezultat školovanja? Vjerojatno možemo razgovarati da se ti profesori prekvalificiraju, mogu se prebaciti u neke predmete koji su danas deficitarni. Svi su rekli da je problem naći profesore informatike. Pedagoške predmete svi znaju. Zašto profesor povijesti ne bi mogao postati profesor informatike? Mislite da trebamo robovati ili ćemo se svi mijenjati u nekim svojim razvojnim i cjeloživotnim obrazovanjima da krenemo naprijed. Vidim rješenje ako se svi fokusiramo, i ti profesori, na djecu, a ne na sebe.

Vrdoljak je komentirao i propust kad 8000 djece nije dobilo udžbenike.

- Neće to biti zadnje. Ima li u reformskim procesima problema? Ima. Ako nešto mijenjaš, dolazi do problema i rješavaš ih u toku. Hoće li i sutra biti problema? Hoće, nema tu savršenosti. Hoćemo li završiti ove godine? Nikad! Jer se cijelo vrijeme događa proces promjene. Osnovno je bilo da se krene u škole, da reforma krene. Evo, kasnili su i tableti u škole, ali sad dolaze. Alternativa tome je da čekamo još pet godina. Probleme koji se događaju treba smanjiti, paziti, regulirati, ali realno - mi smo krenuli u jedan nezaustavljiv proces - zaključio je Vrdoljak.