IVICA TODORIĆ IZGUBIO KONTROLU NAD VUPIKOM, A MOGAO BI I NAD BELJEM? Najveći dioničar Vupika sada je netko iza skrbničkog računa u Podravskoj banci

Što će to Alvarez restrukturirati i čime će on upravljati, pitali su se jučer brokeri nakon što su knjige dionica ujutro pokazale da se netko počeo naplaćivati iz dionica koje je imao u zalogu za neki kredit koji je dan Agrokoru te da slijedom toga Ivica Todorić više nije vlasnik Vupika, a da je možda izgubio i Belje.

Deset dioničara

Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, na prvom mjestu među deset najvećih dioničara Vupika je skrbnički račun u Podravskoj banci na kojem je 655.258 dionica, a koje predstavljaju 43,59 posto kompanije. U knjizi dionica Belja, pak, na prvom mjestu je još uvijek Agrokor s udjelom od 29,17 posto, iako je još prije nekoliko dana držao 36,05%, a već na drugom je skrbnički račun u Podravskoj banci s 21,35-postotnim udjelom. Kako se skrbnički račun u Podravskoj banci počeo pojavljivati i u knjigama dionica drugih kompanija, primjerice u Ledu, financijaši pretpostavljaju da se radi o aktivaciji zaloga.

- Za neke kredite Agrokor je u zalog dao dionice i kako sada nije plaćena rata, kreditor je aktivirao jamstvo - objašnjava menadžer u jednoj financijskoj kući. U takvim slučajevima, dodaje, kreditorima je puno lakše provesti transakciju kada se dionice “stave” na skrbnički račun nego kada se u nju uključuje SKDD, jer se tada izbjegava dosta papirologije i potpisa.

Tvornica Zvijezda

S obzirom na to da je jučer “prošlo” i oko 15 posto Zvijezde, a Agrokor u njoj ima udjel od 51,84 posto, prema računici tržišnih aktera, Todorić i u toj kompaniji polako gubi dominaciju. To će se u knjigama vidjeti sutra. Zasad se još ne zna tko se skriva iza skrbničkog računa u Podravskoj banci.

Kako na vidjelo izlazi sve veći broj informacija o načinu na koji je funkcionirao sustav financiranja Agrokora, uključujući naznake o iskakanju iz zakonskih pravila, oglasila se i centralna banka koja je potvrdila da su neke banke krišile propise i prikrivale rizike pred regulatorom.

Premda je iz HNB-ova priopćenja teško shvatiti način na koji su banke bile uključene u lanac financiranja Agrokora, ono što je nedvojbeno jasno jest da su bile kreativne u pronalaženju načina kako povećati plasmane.

Sudski postupci

HNB navodi da je banka “dužna obratiti pažnju jesu li korisnici kredita povezani s poduzećima s kojima posluju na bilo koji od tri načina - vlasnički, upravljački ili gospodarski”.

Ako jesu, onda se ograničenja velike izloženosti primjenjuju ne na pojedinog korisnika kredita nego na skup povezanih osoba. Pritom su vlasnička i upravljačka povezanost lako dokazive, ali gospodarska povezanost je pitanje politike banke i ne postoje jasni kriteriji po kojima se određuje. Dio banaka, tvrdi HNB, nije na odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske povezanosti.

“Postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije nalazile način preuzete rizike prikriti pred regulatorom”, ističu iz središnje banke. Mogući prekršaji zakona ustanovljeni su u pojedinim slučajevima, a neki su i dokazani u okončanim prekršajnim postupcima. Rizici koje su banke preuzele mogli bi imati utjecaja na imovinu njihovih dioničara, ali ne i na stabilnost financijskog sustava.

Zahvaljujući pooštrenim mjerama supervizije, izloženost hrvatskog bankarskog sektora prema Agrokoru smanjena je u protekle dvije i pol godine za otprilike 3,5 milijardi kuna. Ipak, kriza s Agrokorom i izgledni rast loših kredita dovest će određeni broj malih banaka u situaciju u kojoj su već bile tijekom krize. Vrlo je izgledno da će biti suočene s padom adekvatnosti kapitala i da će morati osigurati dodatni, svježi kapital kako bi udovoljile zahtjevima regulatora. Dokapitalizaciju mogu osigurati postojeći vlasnici ili neki novi igrači.