INVESTICIJE SMANJENE

Iz HNB-a upozoravaju: 'Ukupna gospodarska kretanja u Hrvatskoj još ne upućuju na početak oporavka!'

 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka, ocjena je iz Informacije o gospodarskim kretanjima za najnoviji Bilten Hrvatske narodne banke koju je središnje banka objavila danas na svojim web stranicama.

Napominjući kako je pod utjecajem snažnijeg rasta zaliha u drugom tromjesečju došlo do stabilizacije sezonski prilagođenog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, analitičari HNB-a ističu kako su se, nasuprot tome, kod svih komponenata finalne potražnje (robni izvoz i domaća finalna potražnja) u drugom tromjesečju nastavile negativne tendencije.

Dodaju kako dostupni podaci za srpanj pokazuju da su industrijska proizvodnja i realni promet od trgovine na malo blago porasli u odnosu na prosječnu razinu iz drugog tromjesečja, a zabilježen je i godišnji porast broja turističkih noćenja.

Ipak, ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja tijekom srpnja i kolovoza te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka, s matraju analitičari HNB-a.

Navode kako se ukupan robni izvoz nastavio smanjivati tijekom drugog tromjesečja (za 1,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, prema sezonski prilagođenim podacima), a djelomično se oporavio u srpnju. Slična dinamika (pad u drugom tromjesečju, blagi oporavak u srpnju) zabilježena je i kod uvoza.

Tijekom drugog tromjesečja 2012. privremeno su zaustavljena nepovoljna kretanja na tržištu rada, no početkom trećeg tromjesečja ona su se nastavila, upozorava se.

Prosječne nominalne plaće u lipnju i srpnju bile su na približno istoj razini kao i prethodne godine, dok su realne bile za otprilike 2 posto niže.

Inflacija potrošačkih cijena snizila se u srpnju i iznosila je 3,4 posto, za razliku od lipnja, kad je iznosila 3,8 posto. Temeljna inflacija također se usporila, s 2,0 posto u lipnju na 1,5 posto u srpnju.

Monetarna kretanja pak u lipnju i srpnju obilježilo je povećanje ukupnih likvidnih sredstava, čemu je pridonio sezonski porast novčane mase te povećanje štednih i oročenih depozita, osobito sektora stanovništva.

Plasmani banaka privatnom sektoru gotovo su stagnirali, a na godišnjoj razini bilježi se pad od 1,8 posto na kraju srpnja, odnosno blagi rast od 0,6 posto ako se isključi utjecaj preuzimanja kredita brodogradilištima od strane Ministarstva financija i utjecaj tečajnih promjena.

Izuzme li se utjecaj spomenutih promjena, godišnji se rast plasmana poduzećima usporio te je iznosio 4,3 posto, dok se stanovništvo nastavilo razduživati.

Nakon blagog porasta inozemne zaduženosti u prvom tromjesečju 2012., tijekom drugog tromjesečja inozemno je zaduživanje intenzivirano. Tako je bruto inozemni dug, uz prirast od 0,6 milijardi eura u drugom tromjesečju, na kraju lipnja dosegnuo 46,5 milijardi eura.

Tome je poglavito, navodi se, pridonio rast inozemnih obveza središnje države. U istom su razdoblju i privatna poduzeća povećala inozemnu zaduženost, a u manjoj mjeri i nebankarske financijske institucije. S druge strane, poslovne banke i javna poduzeća smanjile su inozemne obveze.

Prihodi konsolidirane središnje države u prvoj polovini tekuće godine iznosili su 54,3 milijardi kuna, što je za 3,3 posto više nego u prvom polugodištu 2011. Takav porast prihoda, kako se navodi, iznenađuje s obzirom na to da je pri donošenju proračuna Vlada najavila smanjenje poreznog tereta, a posljedica je učinaka poreznih reforma s početka godine i povećanja učinkovitosti naplate poreza.

Rashodi konsolidirane središnje države iznosili su 59,4 milijardi kuna ili za 1,1 posto manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine, prije svega zbog smanjenja rashoda za korištenje dobara i usluga (što obično nije održivo na duže vrijeme) te subvencija.

Istodobno su kapitalne investicije države smanjene gotovo za jednu četvrtinu, dok su izdaci za dionice i neto zajmove povećani za 0,7 milijardi kuna. Ukupan fiskalni manjak naposljetku je bio za 2 milijarde kuna manji u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, odnosno iznosio je 7,1 milijardi kuna.

Po podacima HNB-a, dug središnje države na kraju lipnja iznosio je 170,2 milijardi kuna ili za 16,2 milijardi kuna više nego na kraju 2011., pri čemu je oko polovine prirasta duga posljedica preuzimanja kreditnih obveza brodogradilišta u javni dug.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:13