‘Iza napada na Krimski most stoji Rusija, a jasno je i zašto su to učinili. Sjetite se samo što je bilo 1999...‘

„Po meni iza diverzije ili napada na Krimski most stoji Rusija. Ima puno takvih primjera u povijesti. Na primjer teroristički čin, napad na dvije zgrade 1999. Rusi su iskoristili kao uvod u drugi čečenski rat nakon čega je počela popularnost Vladimira Putina”, kazao je u Briefingu analitičar dr. sc. Vilko Klasan, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske koji je 39 godina proveo u ratnom zrakoplovstvu kao stručnjak za raketne sustave.

Bio je hrvatski vojni ataše, a danas je volonterski član Instituta za istraživanje hibridnih sukoba. Prema njegovim riječima Rusi gube na svim frontovima i zato im je trebao jedan takav događaj kojim mogu opravdati odmazdu za gubitke na bojnom polju.

Klasan dodaje kako ukrajinska strana nigdje nije decidirano preuzela odgovornost za napad na most koji Rusiju povezuje s Krimom. Da je riječ o napadu pod lažnom zastavom, upućuju, kaže on, i obavještajni podaci s američke i više drugih strana koji govore da je razmještanje raketa kojima su napadnuti Kijev i drugi gradovi, započelo već 3. listopada.

„Rusija je u Ukrajini agresor i sve njezine poteze, pa i ove zadnje treba promatrati kroz prizmu kršenja međunarodnog prava. Ovom zadnjom eskalacijom sukob spirala nasilja je dobila novi zamah. Rusi su za zapovjednika doveli novog generala, no najveći general tek dolazi, a to je zima. U jednom trenutku će se linije doslovno zamrznuti i doći će do zastoja. Ukrajinci će do tada pokušati prodrijeti što dalje i vratiti što veći dio svoga teritorija, a Rusi će obučiti mobilizirane vojnike. I u Čečeniji je Putin napadao energetska postrojenja. Time može usporiti napredovanje Ukrajinaca jer će im prekinuti opskrbu streljivom i svime ostalim. Pokazalo se da NATO u potpunosti stoji iza Ukrajine i tome treba pripisati ukrajinske uspjehe”, ističe Klasan.

Cijelu epizodu Briefinga pogledajte na kraju teksta

Naglašava da svaki rat mora završiti za zelenim stolom i da je jako važno što radi tiha diplomacija pa u tom svjetlu treba promatrati i najavljeni susret G 20 na koji bi trebali doći i Putin i Zelenski uz posredovanje saudijskog princa.

„Što prije počnu pregovori i što prije dođe do mira, bit će manje ljudskih žrtava i razaranja. Jačanje ratnih aktivnosti može dovesti do uporabe novog oružja koje Putin ima na raspolaganju, a koje do sada nije korišteno. Zna se da su Tuđman i Milošević i u ratu komunicirali i na kraju je rat završio za zelenim stolom. Najbitnije je zaustaviti rat, a onda pregovorima osloboditi okupirana područja uključujući i Krim koji treba biti dio Ukrajine s viskom stupnjem autonomije”, govori Klasan koji smatra da Putinove prijetnje nuklearnim oružjem nisu blef.

„Nadajmo se da se to neće desiti. Ako dođe do uporabe nuklearnog oružja, sve dalje je nepredvidivo. Ja vjerujem u ljude. Ruski pukovnik Stanislav Petrov je 1983. odbio izvršiti zapovijed iako mu se na ekranu prikazivalo da je pet raketa lansirano na Moskvu jer je sumnjao da je stvarno tako. I spasio je svijet od nuklearnog Armagedona. Vjerujem da takvi ljudi postoje i danas jer se procedura svodi na niz ljudi koji se moraju s time složiti. Čitajući životopis generala Gerasimova, načelnika Glavnoga stožera oružanih snaga Rusije ne mogu raći da bi on odbio zapovijed, ali mislim da bi se ponio ljudski. Trenutno Rusija i Amerika raspolažu nuklearnim potencijalom koji višestruko može uništiti naš današnji svijet. Putin je pokazao na što je sve spreman, ali vjerujem da će i on promisliti prije nego što napravi jedan takav potez”, govori Klasan koji smatra ovo direktno nije, ali indirektno je rat NATO-a i Rusije.

NATO je, dodaje on, pokazao da će pomagati Ukrajini, ali najcrnji scenarij bi bio da se NATO direktno uključi u rat jer se u tom tom slučaju ne može isključiti mogućnost da Putin, tako neuračunljiv, upotrijebi nuklearno oružje.

„Njegovi posljednji potezi su potezi očajnika. Ukrajina mora doći što dalje u oslobađanju svoje domovine jer imaju za to apsolutnu potporu cijeloga svijeta, što se pokazalo nedavno i u UN-u”, ističe Klasan.

Smatra da u vremenu koje dolazi možemo računati na razne sabotaže i terorističke napade poput nedavnih eksplozija u Baltičkom moru u kojima je oštećen plinovod i prekidanja kablova na željeznici u Njemačkoj, zbog čega je nekoliko sati bio obustavljen promet.

„To je ona druga pod navodnicima nuklearna bomba za Europu - hibridni rat kojem na snazi daju i prosvjedi u Europi. Tu Putinu pomaže zima. Napadom na energetska postrojenja u Ukrajini smanjuje se dotok električne energije iz te zemlje u Europu koja će imati sve manje grijanja i onda se događaju prosvjedi, a čak i u SAD-u pada potpora Ukrajini”, kaže Klasan koji je pristalica teorije Henryja Kissingera po kojoj Ukrajina može preživjeti samo ako ne bude ispostava ni istoka ni zapada, nego most između njih i da ne bude članica NATO-a.