Izabran novi stari predsjednik Hrvatske voćarske zajednice: ‘Pitanje je koliko dugo će naš entuzijazam trajati‘

Branimir Markota novi je, stari predsjednik Hrvatske voćarske zajednice nakon što je u srijedu na izbornoj skupštini HVZ jednoglasno izabran kao jedini kandidat za predsjednika. Ovaj 65 godišnji diplomirani ekonomist s bogatim iskustvom u uzgoju i trženju voćem u uvodnom je izlaganju na najvećem domaćem skupu voćara održanom u hotelu International naglasio kako će njegov prvi četverogodišnji mandat biti zapamćen po nekoliko poteza.

- Uveli smo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede oznaku "Dokazana kvaliteta" kako bi potrošači i proizvođači prepoznali domaći proizvod, ali to ne znači da je smanjen uvoz jabuka po dampinškim cijenama. Mnogi naši proizvođači nisu do sada prepoznali potrebu zajedničkog nastupa na tržištu kao neminovnost opstanka. Na raspisan natječaj za izgradnju skladišne i logističke infrastrukture za voće i povrće za što su osigurana sredstva preko 600 milijuna kuna iz NPOO prijavljena su do sada samo dva projekta koja su u obradi već nekoliko mjeseci i pitanje je kada će se staviti u funkciju, rekao je Markota.

Kao kronični problem istaknuo je neriješeno stanje oko ugovora s osiguravajućim kućama koje kroz postojeći sustav polica osiguranja proizvođačima ne jamče ulaganja u osiguranje jer su police izuzetno skupe je povrat naknade štete minimalan.

U sljedećem mandatu Markota je izrazio nadu kako će sa nadležnim Ministarstvom poljoprivrede uspjeti u nastojanjima da se voćarstvo prilagodi klimatskim promjenama, u pogledu vrsta, tehnologije, sortimenata i regionalizacije proizvodnje, a osobito u smanjenju korištenja pesticida i okretanju prema zelenom planu EU koji je veliki izazov ali i opasnost za opstanak proizvodnje u ovim okvirima.

Dugoročno osiguranje proizvodnje, rekao je, moguće je samo ako voćari imaju dohodovni stimulans koji će ih zadržati u proizvodnji a činjenica da je mladih voćara manje od 10% i da je starosna struktura preko 65 godina ne garantira baš napredak u voćarstvu.

- Treba raditi na stvaranju okolnosti da se od voćarstva može imati pristojan dohodak koji je stimulans voćaru da ostane na voćnjaku ili sadi novi. Ne treba robovati proizvodnje nekih tradicionalnih voćnih vrsta nego se prilagođavati tržištu po pitanju vrsta i sortimenta kao i ekološkoj i konvencionalne proizvodnji. Treba razmišljati o novim vrstama voća koje traži tržište a u Hrvatskoj tradicionalno postoje dobri uvjeti a proizvodnja nije dovoljno zastupljena poput krušaka, marelica, trešnji, šljiva, rekao je Markota.

Neminovnost opstanka u voćarstvu je udruživanje, ulaganje u suvremene tehnologije proizvodnje kojima se eliminira maksimalno utjecaj klimatskih promjena. Problem kompetentne domaće stručne podrške u sektoru voćarstva od uvođenja novih tehnologija do rješavanja svakodnevnih izazova u svim fazama proizvodnje voća sve do skladištenja i logistike postao je determinirajući u daljnjem razvoju voćarstva.

Predsjednik HVZ upozorio je kako je situacija u voćarstvu, pogotovo intenzivnom je iz godine u godinu sve lošija, dohodovnost u voćarstvu je sve manja ili je uopće nema, voćnjaci na kojima je potreban intenzivan rad se sve više krče, a sade se uglavnom voćne vrste koje ne zahtijevaju intenzivan rad ili se sada prvenstveno za ostvarivanje potpora jer potpore uglavnom nisu vezane za proizvodnju.

Za sada jedan dio voćara,velikih entuzijasta se nosi sa svim ovim problemima, ali pitanje je koliko dugo će toj entuzijazam trajati jer on nema iza sebe ekonomsku opravdanost. U tom smislu su i pokazatelji u površinama pod voćnjacima, raste uglavnom sadnja lijeske i oraha i krče se uglavnom jabuke. Rijetki su slučajevi podizanja novih nasada jabuka.

- Mi smo se počeli suočavati s problemima u voćarstvu pogotovu s ulaskom u EU. Tu je došla na vidjelo naša struktura proizvodnje, stari sortiment, organizacija plasmana proizvodnje, skladištenja,logistika, kontinuitet količine proizvodnje kroz zajednički nastup na tržištu a što se malo po malo počelo odražavati i na mogućnost postizanja adekvatne cijene za proizvedeno voće. Ne smijemo zaboraviti da se mi na otvorenom europskom tržištu natječemo s visoko intenzivnim voćarskim proizvodnjama EU čak i trećih zemalja koje su tržišno vrlo konkurentni. Ali isto tako trebamo imati u vidu da hrvatski voćari proizvode izuzetno kvalitetno voće i mi se moramo izboriti da to voće bude adekvatno vrednovano na prodajnim mjestima, zaključio je Markota.