Izbori su završeni, evo kako bi država mogla raspodijeliti državnih 2,7 milijuna eura

Nakon objave konačnih rezultata parlamentarnih izbora od 17. travnja, moguće je procijeniti kako će se raspodijeliti oko 2,7 milijuna eura koliko je država osigurala za naknadu troškova izborne promidžbe. Ipak, za precizan izračun trebat će pričekati financijski nadzor DIP-a.

S obzirom da svako osvojeno zastupničko mjesto nosi 17.918 eura, lako je zaključiti da će najviše dobiti HDZ koji s partnerima (HSLS, HDS, HSU, HNS) ima 61 zastupnika, ukupno, gotovo 1,1 milijun eura.

Stranke koalicije Rijeke pravde (SDP, Centar, Glas, HSS, DOISIP) koje su zajedno osvojile 42 mjesta u Saboru, ukupno bi trebale dobiti oko 753. 000 eura, a Domovinski pokret s 14 zastupnika 251.000 eura.

Most i Suverenisti, koji su zajedno osvojili 11 mandata, mogu računati na 197.000 eura naknade, a Možemo sa zastupnikom manje, na 179.000 eura.

IDS-u i Nezavisnoj platformi Sjever, koji imaju po dva zastupnika, trebalo bi pripasti po 36.000 eura, a Fokusu s jednim zastupnikom 17.918 eura naknade.

Prešli izborni prag, a nisu osvojili mandat

Država će naknadu od 2987 eura, isplatiti i strankama koje su dobile više od pet posto važećih glasova u izbornoj jedinici, ali mandat nisu osvojile.

To je slučaj sa DP u 3. izbornoj jedinici, strankom Možemo u 4. i 10. jedinici, Mostom i Hrvatskim bilom u 11. izbornoj jedinici.

Iznosi koje bi u perspektivi mogli dobiti od države, strankama, koalicijama i zastupnicima dobro će doći imaju li se u vidu troškovi koje su napravili u prvom dijelu promidžbe, ali i financijske pozicije s kojih su u nju ušli.

Tako je SDP-ova koalicija Rijeke pravde do 9. travnja već potrošila 1,1 milijun eura, a HDZ-ova 905.000 eura. Možemo je potrošio 282.000 eura, DP 270.000, koalicija Mosta i Suverenista 188.000 eura.

Dio troškova stranke i koalicije pokrit će i donacijama dobivenim za kampanju, HDZ je, primjerice, dobio oko 432.000 eura, Rijeke pravde 100.000 eura, Možemo oko 30.000, Most/HS 7400 eura, DP oko 3000 eura.

HDZ najspremniji ušao u kampanju

U financijskom pogledu, HDZ je najspremniji ušao u kampanju, prošlu je godinu zaključio s viškom od 1,7 milijuna eura, a s viškovima iz prethodnih u super izbornu je ušao s plusom od 5,5 milijuna eura.

SDP je prošlu godinu zaključio s plusom od 753.000 eura, ali problem mu je bio manjak koji se vukao iz prethodnih godina.

Most je izbore dočekao s oko 97 tisuća eura u blagajni, Možemo s pola milijuna eura, u plusu je bio i DP.

Zakon strankama i koalicijama dopušta da po listi u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu potroše najviše 199. 084 eura. Ako su liste imale u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, znači da su ukupno mogle potrošiti oko dva milijuna eura.

Jesu li se držali tih ograničenja, znat će se 17. svibnja do kada svi sudionici izbora održanih 17. travnja moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti završni izvještaj o načinu na koji su financirali promidžbu.

Naknada i kandidatima koji nisu postali zastupnici

Kad je riječ o zastupnicima nacionalnih manjina, SDSS-u, čijih će troje zastupnika predstavljati srpsku manjinu, trebalo bi pripasti gotovo 54.000 eura naknade za izborne troškove.

Ostalih pet manjinskih zastupnika: Robert Jankovics (mađarska manjina), Furio Radin (talijanska), Vladimir Bilek (češka i slovačka), Armin Hodžić (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska) te Veljko Kajtazi (zastupnik 12 manjina) na ime naknade izbornih troškova trebali bi dobiti po 17.918 eura.

Država će pokriti dio troškova i kandidatima za zastupnike manjina koji u stanovništvu čine manje od 1,5 posto, koji nisu postali zastupnici, a dobili su više od 15 posto važećih glasova izborne jedinice. Slijedom toga Corrado Dussich, Franjo Horvat, Ermina Lekaj Prljaskaj i Šoip Šoipi trebali bi dobiti po 2700 eura naknade za izborne troškove, što je 15 posto iznosa koji pripada izabranom zastupniku.

Naknada ne može biti veća od stvarnih troškova

Dogodi li se da DIP u svom financijskom nadzoru nađe neke propuste, primjerice da su stranke i kandidati sredstva za promidžbu koristili u nedopuštene svrhe, da su probili propisane limite i sl. te im izrekne kazne, prilike i iznosi na koje računaju bi se mogli promijeniti, pa za precizan izračun treba pričekati još koji tjedan.

Treba podsjetiti i da je prošlo vrijeme kad su izborni sudionici mogli ‘zaraditi‘ na promidžbi, naime, već drugi izborni ciklus vrijedi pravilo da naknada koju za izborne troškove dobiju od države ne može biti veća od stvarnih troškova koje su imali. Stoga, dogodi li se da je, primjerice, neki kandidat na promidžbu potrošio samo 10. 000 eura, toliko će i dobiti na ime naknade, ne cijelih 17.918 eura.

Onima koji ju zasluže, naknada troškova izborne promidžbe isplatit će u roku od 15 dana od dana kada DIP objavi svoje izvješće o nadzoru poštivanja Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Nakon parlamentarnih izbora održanih 5. srpnja 2020. godine, DIP je spomenuto izvješće objavio dva mjeseca kasnije, točnije 14. rujna, što znači da su naknade na račune ‘sjedale‘ tek početkom listopada, gotovo tri mjeseca nakon održanih izbora.

Piše: Marija Udiljak