PRVI POTEZ U MANDATU

Izračunali smo koliko će rasti prosječna plaća u Hrvatskoj nakon nove porezne reforme

Nakon što bi se 2021. smanjio porez na dohodak, u idućoj godini bi se smanjio porez na dobit, a u godini poslije PDV za svu hranu
Zdravko Marić
 Danijel Soldo/Cropix

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će već od 2021. nova vladajuća koalicija smanjiti porez na dohodak i to tako da će se ići na smanjivanje stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i sa 24 na 20 posto.

Prema izračunu analitičara RBA, za samce koji žive u Zagrebu, uz prirez od 18 posto, to bi značilo da bi na osnovu travanjske prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, koja iznosi 9057 kuna, a prema kojoj je neto plaća po sadašnjih poreznim stopama 6326 kuna, novim smanjenjem poreza ona bila povećana na 6596 kuna.

Primanja samca

Ako se uzme u obzir bruto plaća od 6000 kuna, sadašnja neto pripadajuća plaća za samca iznosi 4573 kune, a od 1. siječnja iduće godine povećala bi se na 4611 kuna.

Nadalje, bruto plaća od 15 tisuća kuna sada za samca u Gradu Zagrebu. u kojem se plaća prirez od 18 posto, neto iznosi 9734 kune, a od početka iduće godine popela bi se na 10.112 kuna.

Najviše bi, pak, u apsolutnim iznosima, profitirali oni s plaćama koje kači porezna stopa od 36 posto.

Tako bi na bruto plaću od 43 tisuće kuna, koja sada rezultira neto plaćom od 25.734 kune, porezne promjene taj neto iznos povećale na 27.178 kuna za zagrebačkog samca, izračunali su analitičari RBA.

Prema riječima ministra financija, nakon što bi se 2021. smanjio porez na dohodak, u idućoj godini bi se smanjio porez na dobit, a u godini poslije porez na dodanu vrijednost za svu hranu. To su sve predizborna obećanja HDZ-a iz njihova programa, a premijer i ministar financija ih očigledno žele početi ispunjavati već u 2021. Podsjetimo, u tom programu se navodi kako će HDZ smanjiti stopu poreza na dohodak s 24 posto na 20 posto, odnosno s 36 posto na 30 posto.

To će, pojasnili su u HDZ-u, utjecati na rast osobnih primanja svih radnika, a time potaknuti daljnji rast potrošnje i rast gospodarstva.

Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna najavili su smanjenje stope poreza na dobit s 12 posto na 10 posto, kao i poticanje novih investicija i poboljšavanje poslovnog okruženja.

Ova mjera obuhvatit će više od 100.000 poduzeća i obrta, a kao sljedeću mjeru najavili su snižavanje poreza na dodanu vrijednost na svu hranu s 25 posto na 13 posto.

Osim toga, najavili su i ukidanje poreza na promet nekretninama, a što bi prema izračunu domaće konzultantske kuće MKPS moglo lokalne jedinice koštati i do 1,5 milijardi kuna.

image
Izračun plaća
Jutarnji List

Loše prognoze

Ministarstvo financija, pak, predviđa kako bi svim tim smanjivanjima porezne presije, koje će se realizirati u iduće četiri godine, državni proračun bio u manjku od oko 5,5 milijardi kuna.

Aktualni ministar financija Zdravko Marić je, unatoč lošijim ekonomskim prognozama Europske komisije i padu hrvatskoga gospodarstva, ustvrdio kako Vlada ipak i dalje ostaje pri svojim projekcijama iz rebalansa proračuna, prema kojima će deficit državnog proračuna iznositi 25 milijardi kuna u ovoj godini. “Stalno analiziramo fiskalne i financijske podatke.

Tako je u lipnju pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto.

Što se tiče prihoda proračuna, PDV je u lipnju čak u plusu u odnosu na lipanj 2019., i to zbog prelijevanja iz svibnja, pa to nije realno stanje, ali od početka godine porezni prihodi su pali ukupno između 13 i 15 posto”, kazao je šef državne kase.

Osobni odbitak

Podsjetimo, zadnje promjene poreza na dohodak koje su stupile na snagu 2020. povećale su osnovni osobni mjesečni odbitak sa 3800 na 4000 kuna, čime je osoba koja prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih osobnih odbitaka na uzdržavane članove kućanstva na bruto plaću od 5000 kuna dobila neto plaću veću za 56 kuna.

U 2019. su, pak, stupile promjene poreza na dohodak prema kojima se porezni razred za stopu od 24 posto povećava sa 17.500 kuna na 30.000, a iznad navedene svote obračunava se porez po stopi od 36 posto.

Istovremeno se ukinuo doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7 posto) i doprinos za zaštitu na radu (0,5 posto), a doprinos za zdravstveno osiguranje se povećao s 15 posto na 16,5 posto.

Prema tome, ukupan trošak doprinosa na plaću za poslodavce se smanjio, jer su do tada iznosili 17,2 posto od bruto plaće, a nakon tih promjena manji su za 0,7 posto. Kada je riječ o promjenama porez na dohodak iz 2017., tada su se ukinule porezne stope od 12, 25 i 40 posto, te uvele nove stope od 24 posto i 36 posto.

Stopa poreza od 24 posto primjenjivala se na osnovicu do 17.500 kuna, a stopa poreza od 36 posto na iznos preko toga.

Što se tiče promjena vrijednosti osobnog odbitka, odbitka za djecu i uzdržavane članove, osnovica osobnog odbitka je tada povećana s 2600 kuna na 3800 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:49