Izvan braka rođeno 19% djece, u prosjeku majke prvo dijete rode sa 29

Roditelji svakog petog djeteta koje se tijekom 2016. godine rodilo u Hrvatskoj nisu bili vjenčani: prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 19 posto djece rođeno je izvan braka. Iako Hrvatska i dalje pripada krugu tradicionalnih europskih zemalja - na razini Europske unije izvan braka se rađa oko 40 posto djece - taj se udio gotovo utrostručio: sredinom 90-ih izvan braka u Hrvatskoj se rađalo 6-7 posto djece.

Istovremeno s rastom izvanbračno rođene djece, kako pokazuju podaci DSZ-a, opada udio vjerski sklopljenih brakova: prije desetak godina gotovo dvostruko više parova vjenčavalo se u crkvi nego (samo) kod matičara (65 posto naspram 35 posto).

Religiozni Pazin

Posljednjih godina njihov se broj počeo polako izjednačavati. Tijekom 2016. godine vjenčalo se ukupno 20.467 parova. Njih 54 posto sklopilo je brak tijekom vjerskog, a 46 posto tijekom građanskog obreda.

To su uprosječeni podaci za cijelu Hrvatsku - na lokalnoj razini razlike su značajne i nerijetko ukazuju na tradicionalniji jug i liberalniji sjever zemlje Tako je, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvan braka rođeno tek 8,5 posto djece (upola manje od državnog propsjeka), a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji njih gotovo 30 posto. Rekorder je ipak Međimurska županija s gotovo 42 posto djece rođene izvan braka. Na taj pokazatelj, upozoravaju stručnjaci, dijelom utječe veći udio romske populacije, u kojoj je uobičajeno sklapanje tradicionalnih, neregistriranih brakova.

Pokazatelji su slični i kad se promatra omjer vjerski i građanski sklopljenih brakova. U Puli je, primjerice, građanski sklopljenih brakova dvostruko više od onih sklopljenih u crkvi (133 naspram 62), dok je u Dubrovniku omjer gotovo obrnut. Ipak, grad s najvećim udjelom vjerski sklopljenih brakova nalazi se u Istri: radi se o Pazinu, u kojem je 83 posto parova sudbonosno “da” izreklo pred oltarom.

Partneri se na ulazak u bračnu zajednicu odlučuju sve kasnije: prosječna mladenka koja je 2016. prvi put ulazila u brak imala je 28,3, a mladoženja 31,1 godinu. Prosječna dob pri vjenčanju od 90-ih naovamo narasla je za pet godina.

Sve kasnije se žene odlučuju i na roditeljstvo, te je u 2016. godini prosječna rodilja pri rođenju prvog djeteta imala gotovo 29 godina. Udio djevojaka mlađih od 19 godina koje su rodile i dalje je nizak te je u 2016. iznosio 2,9 posto. Ipak, razlike među županijama su značajne: od 1,4 posto u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj do 9 posto u Međimurskoj.

Uz to što su sve starije, rodilje su i sve obrazovanije: tijekom 2016. više od 37 posto žena koje su rodile imale su završen fakultet ili višu školu. Još 2009. godine njihov udio bio je 23 posto.

Rekordni razvodi

Udio razvoda također raste te je ukupni broj razvoda tijekom 2016. godine dosegnuo rekord u posljednjih 40-ak godina. Tijekom 1976. godine, pokazuju podaci DZS-a, u Hrvatskoj je sklopljeno nešto više od 35.000 brakova, a rastalo se 6000 parova. Tijekom 2016. broj sklopljenih brakova značajno je manji (20.467), a broj razvoda narastao je na 7036, što je prvi put da je prešao psihološku granicu od 7000.

Prvi podaci za 2017. godinu ipak pokazuju da se broj razvoda stabilizira: tijekom prvih deset mjeseci 2017. razvedeno je oko 850 brakova manje nego u istom periodu 2016. Budući da DZS bilježi okončane, a ne pokrenute razvode, iznenađujuće visoka brojka razvedenih parova u 2016. vjerojatno se dijelom može pripisati činjenici da je krajem 2015. na snagu stupio novi Obiteljski zakon. Može se pretpostaviti da se dio razvoda nije okončavao tijekom 2015. zbog čekanja novog zakona, pa je stoga u 2016. okončan njihov povećani broj.

U gotovo dvije trećine brakova čiji je razvod okončan 2016. godine živjela su maloljetna djeca. Nakon razvoda njih 85 posto nastavilo je živjeti s majkom, a odluka da o njima nakon razvoda nastave brinuti očevi donesena je u tek 10,2 posto slučajeva (u preostalih pet posto slučajeva roditelji su nastavili zajednički skrbiti o djeci ili su djeca smještena u instituciju).