IZVORI BLISKI ZAŠTITNIKU USTAVA ZA JUTARNJI ANALIZIRAJU Na Ustavnom sudu gotovo sigurno padaju dva od tri pitanja, ali jedno bi moglo proći

Ustavni suci već naveliko razmišljaju o (ne)ustavnosti referendumskih pitanja koja pred birače žele staviti inicijative Istina za Istanbulsku i Narod odlučuje, a iz razgovora s njima proizlazi da su dva od tri ponuđena pitanja gotovo pa sigurno neustavna.

Test ustavnosti ne bi prošlo pitanje biračima jesu li za to da se otkaže Istanbulska, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ali ni pitanje po kojem bi se saborskim zastupnicima nacionalnih manjina uskratilo pravo da odlučuju o proračunu i potvrđivanju Vlade. Oko pitanja kojim bi se uvela tri preferencijalna glasa, ukinuo prag od 10 posto glasova u odnosu na cijelu listu te smanjio broj saborskih zastupnika i sveo na brojku između njih 100 i 120, ustavni suci imaju čitav niz dvojbi i nisu sigurni kako bi se postavili.

Izvjesno je, međutim, da konačnu odluku o tome hoćemo li ići na referendum ne treba očekivati prije rujna ili listopada.

Široke ovlasti

U neslužbenom razgovoru s jednim od ustavnih sudaca dobili smo pojašnjenje zašto se dosad već nisu izjasnili o ustavnosti pitanja. Naš sugovornik tvrdi da Ustavni sud to ne može činiti u vrijeme dok se prikupljaju potpisi jer bi to bilo preširoko tumačenje njihovih ovlasti.

“Kada se prikupe potpisi, Sabor može od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja i pitati jesu li stvorene pretpostavke za referendum. Ali i ne mora, nego može smatrati da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom i raspisati referendum”, kaže i navodi da u takvom slučaju Ustavni sud može sam intervenirati, ali u određenim uvjetima.

Pritom je podsjetio da je kod referenduma o braku Ustavni sud zauzeo stajalište u kojem je rekao kako je pravo Sabora pitati Ustavni sud je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. “Sabor može i bez takvog pitanja raspisati referendum. Ali smo tada rekli da, ako bi došle u pitanje temeljne vrednote ustavnog poretka (navedene u članku 3 Ustava), i ako bi došla u pitanje strukturna obilježja hrvatske ustavne države, dakle arhitektonika države, Ustavni sud bi kao čuvar Ustava mogao intervenirati i zabraniti referendum čak i ako ga Sabor nije ništa pitao”, rekao je ustavni sudac i pojasnio da su to situacije kada bi se dovelo u pitanje višestranačje, odcjepljenje dijela državnog teritorija i slično. Oko pitanja koje se odnosi na otkazivanje Istanbulske konvencije naš sugovornik kaže da među ustavnim sucima nema dvojbe da bi to bilo neustavno. “Po ustavu se međunarodni ugovori mogu mijenjati i ukidati samo po načinu koji je predviđen međunarodnim pravom ili definiran u samom ugovoru. Međunarodni ugovori čak ne podliježu ocjeni ustavnosti i zakonitosti, i tu su ustavni suci gotovo sigurni da bi njihova ocjena pitanja o Istanbulskoj konvenciji bila da je ono neustavno. Ovo bi bilo suprotno međunarodnim obavezama i Ustavni sud ne bi dopustio”, rekao je.

Neravnopravni

Druga inicijativa je, navodi, složenija. Tu su dva pitanja, a apsolutno neustavnim i protivnim temeljnom vrednotama ustavnog poretka smatra se pitanje kojim bi se zastupnicima nacionalnih manjina uskratilo glasanje i odlučivanje o državnom proračunu i potvrđivanju Vlade. Po tom pitanju bi se stvorile dvije kategorije zastupnika, a podjela bi se učinila po nacionalnoj osnovi, što je nedopustivo. “Nacionalna ravnopravnost je jedna od temeljnih vrednota Ustava, a rade se zastupnici prvog i drugog reda. Jedni bi odlučivali o svemu, a drugi ne bi mogli o Vladi i proračunu. Prema Ustavu su svi zastupnici isti i imaju ista prava i obaveze. To s koliko je tko glasova izabran koji zastupnik je stvar izbornog zakona, a ne ustavnih prava”, kaže naš sugovornik.

Preferencijalni

Pitanje koje obuhvaća tri preferencijalna glasa i smanjuje broj zastupnika ustavnim sucima je puno kompliciranije. Oko toga su, kaže sudac s kojim smo razgovarali, u dilemi. “Pitanja su ozbiljna, a prigovora ima različitih. Prvo ćemo provjeriti jesu li građani istodobno potpisivali za oba pitanja. Ako su se izjašnjavali u paketu, onda je kontaminacija jednog pitanja prešla i na drugo”, rekao je i dodao da će se provjeriti jesu li građani mogli dati potpis za preferencijsko glasanje, a uskratiti za nacionalne manjine. “Ako je jedno pitanje protuustavno, a izjašnjavalo se u paketu, onda je cijeli paket protuustavan”, smatra naš sugovornik. Ako su se pitanja postavljala odvojeno i ako se odvojeno o njima izjašnjavalo, onda izmjena izbornog sustava možda i može dobiti zeleno svjetlo na Ustavnom sudu.

Kako će sve to provjeriti u Ustavnom sudu još ne znaju, no jedna od metoda bit će broj prikupljenih potpisa. Ako su oba pitanja dobila identični broj potpisa, smatrat će se da su išla u paketu.

Ustavni suci još nemaju stav o tome hoće li se izjasniti o ustavnosti referendumskih pitanja i bez da Sabor to od njih traži. Očekuju da će im iz Sabora početkom ljeta poslati pitanja na ocjenu ustavnosti. Ustavni sud ima rok od 30 dana da na njih odgovori, no to ne znači da će ljetovati na Markovu trgu. Za očekivati je da će zatražiti mišljenja ustavnopravnih stručnjaka, obratiti se Pravnim fakultetima, a to im produljuje rok u kojemu moraju odlučiti. Hoćemo li na referendum, znat ćemo tek na jesen.