Mrena (katarakta) česta je očna bolest koja može značajno utjecati na kvalitetu života te je globalni zdravstveni problem s velikim brojem oboljelih, osobito u starijoj populaciji, ali i značajnim udjelom u dječjoj sljepoći zbog kongenitalnih oblika.
Katarakta je najčešći uzrok sljepoće globalno. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 50 posto slučajeva sljepoće u svijetu uzrokovano je mrenom. Incidencija se povećava s dobi, najčešće se javlja nakon 50. godine života, a učestalost je posebno visoka u populacijama starijim od 65 godina, gdje je zahvaćeno 60 posto ljudi, dok se u dobi od 75 do 85 godina pojavnost penje do 91 posto.
Ranom dijagnozom i odgovarajućim liječenjem moguće je učinkovito poboljšati vid i spriječiti daljnje pogoršanje. Redoviti pregledi kod oftalmologa i briga o zdravlju očiju ključni su za očuvanje dobrog vida.
Broj oboljelih od katarakte raste s produljenjem životnog vijeka, a među poznatim čimbenicima rizika za razvoj mrene, uz stariju životnu dob, genetiku, dijabetes, pušenje i izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, navodi se i izloženost različitim vrstama zračenja i štetnim tvarima iz okoliša i zagađenjem okoliša.
Na neka od najčešće postavljenih pitanja odgovorio nam je izv. prof. prim. dr. sc. Ljubo Znaor, specijalist oftalmologije, subspecijalist za bolesti stražnjeg očnog segmenta, pročelnik Zavoda za bolesti stražnjeg očnog segmenta Klinike za očne bolesti KBC-a Split i pročelnik Katedre za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Splitu.
Što je katarakta, koje se promjene događaju u oku?
- Katarakta ili mrena je zamućenje prirodne očne leće koje uzrokuje pad oštrine vida, mutan vid i osjetljivost na svjetlo. Nastaje postupno, najčešće kao dio prirodnog procesa starenja, ali može nastati i ranije – kod dijabetičara, nakon trauma, upotrebe kortikosteroida ili zračenja. Iako je bolest češća u starijoj populaciji, operiramo katarakte i kod djece. Najmlađa katarakta koju sam osobno operirao bila je kod djeteta u dobi od pet godina, zbog prirođenog zamućenja leće koje ometa razvoj vida.
Razvojem kirurških tehnika i poboljšanjem kvalitete materijala za izradu umjetnih leća, sve više ljudi odlučuje se na takav kirurški zahvat (zamjenu očne leće), čak i kada imaju druge probleme s vidom. Je li i kod nas prisutan taj trend?
- Da, taj je trend sve prisutniji i kod nas, osobito u posljednjih desetak godina. Operacija mrene više se ne promatra isključivo kao liječenje bolesti, već sve češće i kao prilika za poboljšanje ukupne kvalitete vida, odnosno kao refrakcijski zahvat.
Sve veći broj pacijenata, osobito aktivnih osoba srednje i starije životne dobi, odlučuje se na operaciju ranije – dok mrena još nije potpuno zrela – kako bi poboljšali vidnu funkciju i smanjili ovisnost o naočalama. U svakodnevnoj praksi susrećemo pacijente koji, i bez izražene mrene, dolaze s ciljem trajne korekcije vida – primjerice, zbog visokog astigmatizma ili izraženih problema pri noćnoj vožnji.
U takvim slučajevima operacijom se rješavaju i problemi refrakcijskih grešaka (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam) putem ugradnje odgovarajućih leća. Međutim, važno je naglasiti da se u okviru javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj operiraju isključivo katarakte koje značajnije narušavaju vidnu oštrinu i smanjuju funkcionalnost pacijenta.
To znači da ne postoji mogućnost operacije u javnim ustanovama isključivo iz refrakcijskih razloga ili "na osobni zahtjev pacijenta" kada je vid još dobar, bez jasne medicinske indikacije. U takvim slučajevima pacijenti se najčešće odlučuju za operaciju u privatnom sektoru. Unatoč tim ograničenjima, i u javnim bolnicama sve više težimo individualiziranom pristupu – uz uvažavanje potreba i očekivanja pacijenta, naravno u okviru mogućnosti koje sustav dopušta.
Koji su znakovi i simptomi katarakte i kako se postavlja dijagnoza?
- Simptomi katarakte razvijaju se postupno i često ih pacijenti isprva ne primjećuju. Najčešći su zamagljen ili mutan vid, osjetljivost na svjetlo, poteškoće pri noćnoj vožnji - pojavljivanje "haloa", svijetlih koncentričnih krugova oko izvora svjetla - blijede ili isprane boje, te učestala potreba za promjenom dioptrije.
Zanimljiv fenomen koji često zbunjuje pacijente jest tzv. miopizacija oka u početnim fazama razvoja mrene. Naime, kako leća postaje zadebljana i zamućena, ona mijenja svoj indeks loma svjetlosti i postaje "jača" – što dovodi do kratkovidnosti. Osobe koje su ranije koristile naočale za čitanje odjednom primjećuju da sada mogu čitati bez njih.
Mnogi to doživljavaju kao "poboljšanje vida" i čak pomisle da im se oči regeneriraju, no zapravo je riječ o ranom znaku razvoja katarakte. To "poboljšanje" vida za blizinu, međutim, traje kratko – kako zamućenje leće napreduje, dolazi do sveopćeg pogoršanja vida na svim udaljenostima, i tada pacijenti počinju primjećivati smetnje koje ih ozbiljnije ometaju u svakodnevici.
Dijagnoza katarakte postavlja se tijekom oftalmološkog pregleda, uz proširenje zjenica. Pregled biomikroskopom (procjepnom lampom) omogućuje direktan uvid u stanje leće, a prema potrebi koriste se i dodatne metode poput optičke koherentne tomografije (OCT) ili ultrazvuka, osobito kad je zamućenje jako izraženo i onemogućuje uvid u stražnji segment oka.
Je li operacija trenutno jedina opcija liječenja?
- Nažalost, da. Iako se u nekim istraživanjima spominju antioksidansi ili enzimske kapi, niti jedan lijek nije dosad pokazao klinički značajan učinak. Jedino učinkovito liječenje katarakte jest kirurško – uklanjanje zamućene leće i ugradnja umjetne intraokularne leće.
Kako izgleda operacija?
- Operacija se izvodi ambulantno, u lokalnoj anesteziji kapima, traje najčešće između 10 i 15 minuta. Uklanja se zamućena prirodna leća i ugrađuje nova, umjetna. Nakon zahvata, pacijent može ići kući, a oporavak je obično brz i bezbolan. Važno je istaknuti da je operacija mrene danas izrazito sigurna i sofisticirana – rizici su minimalni, a uspjeh izuzetno visok.
Iskustvo pokazuje da je najvažniji preduvjet za uspješan ishod – dobro informiran pacijent. Operacija mrene može riješiti više problema odjednom – ne samo zamućenje vida, nego i refrakcijske greške poput kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma. No da bi to bilo moguće, pacijent mora razumjeti sve mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju.
Zato svakom pacijentu pristupamo individualno – razgovaramo o životnim navikama, potrebama, vozi li noću, koristi li računalo, ima li zahtjeve u pogledu vida na blizinu. Ponekad takav razgovor traje duže nego sam zahvat – ali upravo taj razgovor je ono što često čini razliku između zadovoljnog i nezadovoljnog pacijenta. Također, važno je na vrijeme adresirati i nerealna očekivanja – jer ni najnaprednije leće ne mogu zamijeniti savršeno mlado i zdravo oko.
Koji tipovi leća postoje?
- Postoji nekoliko vrsta intraokularnih leća; monofokalne – standardne, pružaju jasan vid na jednu udaljenost (najčešće daljinu), torične – korigiraju astigmatizam, multifokalne i trifokalne omogućuju vid na blizu, srednje i daleko, ali mogu izazvati pojavu takozvanih haloa-koncentričnih svijetlih krugova oko izvora svjetla.
EDOF leće – produženog fokusa, nude kompromisnu jasnoću bez izraženih nuspojava. U dogovoru s pacijentom moguće je planirati takozvani monovision, gdje se jedno oko korigira za daljinu, a drugo za blizinu – osobito korisno kod aktivnih ljudi koji žele neovisnost o naočalama. No, taj pristup zahtijeva testiranje i pripremu jer se ne prilagođava svakome.
Jesu li moguće komplikacije i koje?
- Kao i kod svakog kirurškog zahvata, i kod operacije katarakte komplikacije su moguće, ali su rijetke zahvaljujući suvremenim tehnikama i opremi.
Najčešće komplikacije uključuju zamućenje stražnje kapsule leće (tzv. "sekundarna mrena") – najčešća "komplikacija" koja se ne javlja odmah, nego mjesecima ili godinama nakon operacije. Lako se i bezbolno rješava ambulantnim laserskim zahvatom (YAG kapsulotomija), zatim povišenje očnog tlaka – obično prolazno i lako se kontrolira kapima; infekcija (endoftalmitis) – vrlo rijetka, ali ozbiljna komplikacija koja zahtijeva hitno liječenje; učestalost se procjenjuje na manje od jednog slučaja na 2.000 operacija; edem (otok) rožnice ili makule – obično prolazni, ali mogu zahtijevati dodatnu terapiju, odvajanje mrežnice (ablacija retinae) – rijetko, ali moguće kod visoko kratkovidnih osoba ili kod operacija kompliciranih zbog anatomskih razloga; oštećenje stražnje kapsule leće – može se dogoditi tijekom zahvata, osobito kod vrlo zrelih mrena, i zahtijeva prilagodbu operativne tehnike.
Valja naglasiti da su uz adekvatnu pripremu, iskustvo kirurga i suradnju pacijenta komplikacije iznimno rijetke, a većina njih, ako se i dogode, uspješno se liječi bez trajnih posljedica za vid. Upravo zbog toga je detaljna priprema i edukacija pacijenta prije operacije izuzetno važna, kako bi se razumjeli svi potencijalni rizici, ali i prepoznali simptomi na vrijeme, ako se nešto nepredviđeno dogodi.
Koliko traje oporavak?
- Oporavak nakon operacije katarakte je u pravilu brz i bezbolan. Većina pacijenata osjeti poboljšanje vida unutar 24 do 48 sati nakon zahvata, a konačna stabilizacija vida obično nastupi unutar tjedan do dva. Kod nekih pacijenata, osobito ako postoji suha površina oka ili slabija funkcija makule, potpuni oporavak može potrajati i nešto duže.
Prvih nekoliko dana nakon operacije važno je:
· koristiti propisane antibiotske i protuupalne kapi prema uputama,
· ne trljati oko, izbjegavati jače saginjanje i podizanje tereta,
· nositi zaštitni zavoj ili plastičnu školjkicu tijekom spavanja prvih dana, kako bi se spriječilo slučajno ozljeđivanje oka,
· izbjegavati bazene, saune i jako zaprašene prostore dok rana potpuno ne zacijeli (najčešće dva tjedna).
Vidna oštrina može prvih dana varirati – osobito ako je operirano jedno oko, a drugo još uvijek ima mrenu, ili ako postoji astigmatizam koji se treba dodatno korigirati. Nove naočale (ako su potrebne) najčešće se propisuju četiri do šest tjedana nakon operacije, kada se vid stabilizira. Uspješan oporavak najviše ovisi o suradnji pacijenta – redovito kapanje terapije, dolasci na kontrole i pridržavanje savjeta smanjuju rizik komplikacija i omogućuju maksimalni funkcionalni rezultat. Većina pacijenata se vraća svakodnevnim aktivnostima – čitanju, gledanju televizije, laganoj šetnji – vrlo brzo, već unutar nekoliko dana, a za povratak na posao ili vožnju automobila preporučuje se prethodna provjera vida kod oftalmologa.
Može li se katarakta ponovno pojaviti nakon operacije?
- Ne, prava katarakta se ne može ponovno pojaviti nakon operacije jer se tijekom zahvata prirodna zamućena leća trajno uklanja iz oka i zamjenjuje umjetnom intraokularnom lećom. Međutim, kao što sam već spomenuo u odgovoru na pitanje o komplikacijama, može doći do zamućenja stražnje kapsule leće – tankog prozirnog sloja koji se pri operaciji ostavlja kako bi se nova leća mogla fiksirati.
Ovo zamućenje, poznato kao "sekundarna mrena" (engl. posterior capsular opacification - PCO), nije prava katarakta, ali može uzrokovati slične simptome: zamagljen vid, zablještenje, smanjeni kontrast. Dobra vijest je da se ova pojava vrlo jednostavno i bezbolno liječi ambulantnim laserskim zahvatom koji traje svega nekoliko minuta i najčešće daje trenutačno poboljšanje vida. Zbog učestalosti ovog fenomena, pacijentima uvijek unaprijed objasnimo da, iako se "katarakta" ne može vratiti, zamućenje vida nakon operacije može biti rezultat ove česte, ali lako rješive pojave.
Možemo li sami nekako spriječiti nastanak mrene?
- U potpunosti spriječiti nastanak katarakte, nažalost, ne možemo. Katarakta je u najvećem broju slučajeva posljedica prirodnog starenja oka, odnosno degenerativnih promjena u strukturi očne leće koje dolaze s godinama. Ako osoba doživi dovoljno visoku životnu dob, gotovo je sigurno da će razviti neki oblik mrene.
Ipak, postoje određeni stilovi života i navike koji mogu usporiti razvoj mrene ili barem odgoditi njezinu pojavu: zaštita očiju od UV zračenja, jer dugotrajna izloženost suncu bez zaštite povećava rizik od katarakte. Nošenje sunčanih naočala s UV filtrom važno je čak i u mlađoj dobi; prestanak pušenja – pušenje je dokazani čimbenik rizika za ubrzani razvoj mrene; kontrola kroničnih bolesti, osobito šećerne bolesti – neliječeni dijabetes znatno povećava rizik od razvoja rane i brže progresivne katarakte; zdrava prehrana bogata antioksidansima (vitamini C i E, lutein, zeaksantin) – iako ne postoji čvrst dokaz da izravno sprječavaju kataraktu, općenito doprinose zdravlju oka; redoviti oftalmološki pregledi – rano otkrivanje promjena omogućuje bolju kontrolu razvoja bolesti i pravovremenu intervenciju.
U posljednje vrijeme istražuju se i lijekovi koji bi mogli usporiti degeneraciju leće, ali ti pripravci zasad još nisu u kliničkoj primjeni. U konačnici, iako mrenu ne možemo spriječiti, možemo značajno utjecati na zdravlje oka kroz odgovorno ponašanje, a ako do njezina razvoja i dođe – imamo izuzetno učinkovito rješenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....