OKUPLJANJE U SPLITU

Jandroković na skupu pučana: ‘Zapanjuje me količina lažnih vijesti i proruski narativ kod dijela političara‘

U Split je stigla i predsjednica EP-a Roberta Metsola, a sutra stiže Ursula von der Leyen

Piše:

Objavljeno: 27. rujan 2023. 12:40

Željana Zovko, Gordan Jandroković

Tom Dubravec/Cropix

Autokratske tendencije nisu stvar prošlosti, a zadatak Europske pučke stranke (EPP) je odupirati im se svojim demokršćanskim vrijednostima, rekao je u srijedu predsjednik Sabora Gordan Jandroković na skupu te političke grupacije u Splitu.

Jandroković je govorio u uvodu skupa pučana na koji je stiglo više od 140 zastupnika Europskog parlamenta (EP), ali i niz drugih političara i stručnjaka. U Split je stigla i predsjednica EP-a Roberta Metsola, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u tom tijelu Manfred Weber, a u četvrtak stiže i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

„Naša učinkovitost u nošenju s izazovima određuje buduću svakodnevicu naših građana. A time i našu vlastitu političku budućnost”, rekao je Jandroković okupljenim pučanima, navodeći između ostalog rusku agresiju i njezine sigurnosno-ekonomske posljedice, klimatske promjene, razvoj novih tehnologija, kao i opskrbne lance koji su i dalje poremećeni nakon pandemije covida-19.

Predsjednik Sabora kazao je kako će građani na europskim izbora u lipnju iduće godine „procijeniti jesmo li ih od svih ugroza dostatno zaštitili”.

Upozorio je kako danas „autokratske tendencije nasuprot demokratskima nisu samo stvar prošlosti, nego se sve više ponovno bude”.

EPP na to mora odgovori odupirući im se kroz promicanje svojih demokršćanskih vrijednosti: „mira, slobode, demokracije, pluralizma, zaštite ljudskih prava, prava manjina, slobode izražavanje i vladavine prava” .

On smatra kako danas demokracije „iznutra nagrizaju” rastući populizam i radikalne i ekstremističke politike s obje strane političkog spektra.

„Kritizira se s gotovo nevjerojatnom lakoćom, bez imalo odgovornosti za izrečeno. S jednakom se lakoćom daju privlačna, ali potpuno neprovediva obećanja”, rekao je Jandroković i dodao da je ponekad potrebno da prođe cijeli izborni ciklus kako bi se „raskrinkala neodgovornost i plitkost” takvih politika.

Upozorio je na „zapanjujuću količinu lažnih vijesti”, strana uplitanja u izbore, snažan proruski narativ u dijelu političkog spektra, ali i potencijalne zloporabe umjetne inteligencije.

Stoga je ključno „učiniti sve da birači ne izgube povjerenje u demokratske institucije”, poručio je predsjednik Sabora, izdvojivši pritom mlade koji „zaslužuju posebnu pozornost”.

Demokršćanstvo kao pokret

Jandroković je naglasio da kao temelj identiteta EPP-a vidi kršćansku demokraciju kao „jedinstven politički i intelektualni pokret”.

„U njegovoj srži je ideja da se ljudsko dostojanstvo, kao jedinstvena kvaliteta koju je odredio Bog, najbolje ostvaruje kroz spoj pluralističke politike i kršćanskih društvenih učenja. Kršćanska demokracija bila je i odgovor na fašizam i komunizam. Njenim širenjem zapadnom Europom zapravo je započela izvanredna obnova našeg kontinenta nakon Drugog svjetskog rata”, kazao je.

Izrazio je nadu da se europski birači stoga neće zavarati jeftinim populizmom i demagogijom te da će prepoznati što im donose „politička stabilnost i kontinuitet upravljanja na europskoj razini”.

Jandroković se u svom obraćanju dotaknuo i pitanja proširenja, naglasivši kako u „pojedinim državama” zapadnog Balkana postoji „jasno vidljiv raskorak u deklarativnoj i praktičnoj predanosti europskom putu i vrijednostima”.

Naglasio je da sve zemlje kandidatkinje moraju zadovoljiti jasna mjerila i kriterije, no da ih se mora ocjenjivati na temelju individualnih zasluga. Jandroković smatra kako je danas otvoren „novi geopolitički prozor” za proširenje koji treba iskoristiti, a da je Europa institucionalno, politički i geopolitički „zrela da integrira one koji dokažu da to zaista i žele”.

„Proširenje EU na zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju, postignuto na temelju takvih pretpostavki, bio bi vrlo značajan geostrateški dobitak za Uniju”.

Jandroković: Slovenske kontrole uz granicu nisu znak nepovjerenja

Odluka Slovenije da uvede nadzorne punktove u blizini granice s Hrvatskom radi ilegalnih migracija, o kojoj u srijedu neslužbeno izvještavaju slovenski mediji, nije znak nepovjerenja, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, naglasivši da je ta odluka očekivana i privremena te da nije zaustavila slobodan protok.

Slovenija zbog nezakonitih migracija planira zaoštravanje graničnog nadzora uspostavljanjem kontrolnih punktova na mjestima gdje sigurno može zaustavljati vozila, u blizini graničnih prijelaza s Hrvatskom, neslužbeno je doznao slovenski medij 24ur.

„Ovdje se ne radi o nepovjerenju prema Hrvatskoj, nego o odgovoru na fenomen koji se događa i koji ugrožava Europu”, rekao je Jandroković na marginama skupa Europske pučke stranke (EPP) u Splitu.

Predsjednik Sabora kazao je kako će hrvatska strana razgovarati sa slovenskim „kolegama i prijateljima” s kojima se vodi „vrlo otvoren dijalog”.

„Ne skrivamo ništa jedni pred drugima, imamo zajednički problem koji moramo zajednički rješavati. Hrvatska ima preko šest tisuća policajaca na granicama, vidjet ćemo hoćemo li trebati još pojačati nadzor granice”, istaknuo je.

Jandroković je rekao je odluka Slovenije donesena zbog povećanog broja ilegalnih ulazaka migranata i pritiska lokalnog stanovništva, što se događa i u graničnim područjima Hrvatske.

„Radi se o izvanrednim okolnostima, vjerujem da su sve ove mjere privremene dok se ne zaustavi ovaj pojačani migrantski val”, nastavio je predsjednik Sabora, dodavši da su faktor zasigurno i nadolazeći europski izbori zbog kojih vlasti žele jasno pokazati „građanima da čvrsto drže sve pod kontrolom”.

Jandroković je naglasio da je proces zaustavljanja migracije dugotrajan, no da danas postoje veće kontrole u odnosu na migrantski pritisak 2015. godine.

Taj pritisak se sada ponovno povećava te „nije isključeno” da će doći do te razine i da se ide s „drastičnim rješenjima”.

„Europa mora braniti svoju opstojnost, mora braniti svoje vrijednosti. Isto tako mora socijalizirati ljude koji dolaze, oni ne mogu mijenjati Europu tako da ruše naše vrijednosti, nego ih moraju prihvaćati, ali za to nema brzog i jednoznačnog odgovora”, zaključio je Jandroković

Medij 24ur piše kako bi kontrolni punktovi trebali biti postavljeni kod željezničkog nadvožnjaka u naselju Rigonce blizu graničnog prijelaza Harmica, u naselju Trnovec u općini Metlika, u Obrežju kod Kalina te na području Policijske uprave Kopar, u mjestima Rakitovec, Podgorje i Sočergi, piše 24ur.

Taj slovenski portal piše da se broj migranata koji nezakonito ulaze u Sloveniju preko takozvane balkanske rute, uključujući i kroz Bosnu i Hercegovinu, znatno povećao od ulaska hrvatske u šengenski prostor početkom godine.

Kao primjer navode podatak da je slovenska policija od početka godine do kraja kolovoza zabilježila 36.137 nezakonitih prelazaka državne granice između Slovenije i Hrvatske dok je u istom razdoblju prošle godine taj broj iznosio 13.601.

Slovenska policija navodi da je i prije ulaska Hrvatske u šengenski prostor došlo do preusmjeravanja migracijskih tokova s područja Bele krajine (područje uz granicu između Kupe i Žumberka) na područje Posavlja.

Jedan od razloga je i to što sve više migranata u Hrvatskoj izražava namjeru traženja azila, pa ih se dovozi u azilantske centre na zagrebačkom području koje je geografski vrlo blizu Posavlja, pojasnio je Bojan Tomc iz Policijske uprave Novo Mesto.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ožujku je pak rekao kako se broj ilegalnih migracija u Europsku uniju početkom godine približio razini iz 2015. godine.

Vezane vijesti