Snažno nevrijeme jučer u poslijepodnevnim satima pogodilo je područje južnije od Makarske pri čemu je najteže stradala Podgora. Izmjereno je kako je ondje u nešto više od sat vremena palo više od 145 litara kiše po kvadratnom metru što je na teren izvuklo vatrogasne službe koje su se borile s bujicom.
Dugotrajni i snaži pljusak napunio je potoke, a voda se potom izlila na ulice i krenula ulaziti u kuće. Srećom, bujice koje su se slijevale s Biokova nisu prouzročile ljudske žrtve. Oko 3000 ljudi ostalo je bez struje, a navodno je i nekoliko automobila završilo u moru. Načelnica Podgore Petra Radić poručila je da je došlo do odrona, puknuća infrastrukture i brojnih poplava te je izdala upozorenje za mještane.
Poplavljene su bile ulice, dvorišta, podrumi i šetnice, a glavnim krivcem smatraju se katastrofalni požari koji su pustošili Biokovo prošlo ljeto. Naime, opožarena površina na Biokovu nije mogla apsorbirati veliku količinu kiše uzrokovanu ekstremnim oborinama zbog čega je došlo poplava.
Količina oborina bila je upola manja nego u Jablanici, a razmjeri bujice mogu se vidjeti na snimkama koje su nosile sve pred sobom. Ovakvi scenariji mogli bi zadesiti brojna hrvatska i hercegovačka naselja ako se nastave ljetni planinski požari i krčenja šuma, pogotovo u područjima gdje se nalaze strme litice ili u čijem su podnožju naselja, ceste i željezničke pruge.
Gornji sloj zemlje sastavljen od razgrađenih organskih tvari (humus), nisko raslinje i korijenje biljaka upijaju veliku količinu vode, dok korijenje stabala i šuma drže zemlju i sprječavaju klizanje tla. Nakon požara, površina ostaje ogoljena i ne može se nositi većom količinom vode.
Portal Dalmacija Danas piše kako je prema starim kartama iz doba Austro-Ugarske poplavljena ulica u Podgori nekoć bila bujični potok, koji je služio za nesmetan protok oborinskih i bujičnih voda prema moru. Na karti koju su objavili upravo je Ulica Ivana Rendića po kojoj se slijevala kiša označena kao "torrente" koja se na hrvatski jezik prevodi kao bujični potok.
Bujični potoci su vodeni tokovi koji se stvaraju uslijed obilnih kiša ili topljenja snijega te obično teku samo privremeno, najčešće u područjima sa strmim reljefom. U Hrvatskoj se pojam koristi za potoke koji imaju karakteristike naglog, povremenog vodnog toka koji se pojavljuje u vrijeme obilnih padalina.
Ovaj je tok na kartu prvi put ucrtan 1835. godine, no u međuvremenu je u potpunosti zabetoniran čime je onemogućeno pravilno otjecanje vode što je dodatno pogoršalo situaciju.
Do subote navečer vode se povukla s ulica i iz većine kuća pa nije bilo potrebe za evakuacijom stanovništva. Također, vatrogasci su pročistili potoke na podgorskom području tako da bi voda mogla protjecati kroz njih ne izlijevajući se na ulice i u kuće Podgorana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....