Jesu li Hrvati istinski vjernici? Koliko ih zapravo živi u skladu s deklariranom vjerom?

Za očekivati je kako će se i ovoga puta ponekom televizijskom voditelju, pa i političaru, unatoč ustavnoj sekularnosti, omaknuti sintagma „Hrvatska – katolička zemlja“, no pravo je pitanje odaje li slika odaslana iz Zagreba pravo stanje vjere u Hrvata, piše Deutsche Welle.

Naime, navedenu grešku je lako razumjeti, ako znamo da se 8 od 10 hrvatskih građana izjašnjavaju kao katolici, no koliko njih zapravo živi u skladu s deklariranom vjerom možemo ilustrirati s nekoliko činjenica iz svakodnevnog života,

SPECIJAL: SVE O POSJETU PAPE HRVATSKOJ

Hrvati tako često spominju Boga, ponajviše u psovkama i to u svim mogućim kombinacijama čije su raznolikost i izražajnost često tema anegdotalnih prepričavanja „manje kreativnih“ europskih naroda. Skloni su praznovjerju i rado posjećuju vidovnjake koji svakodnevno pune termine na nacionalnim televizijskim programima, a gotovo 10 tisuća gatara i samoprozvanih proroka svoje usluge pružaju putem 250 telefonskih linija koje, prema nekim procjenama, mjesečno ukupno prihoduju 750 milijuna kuna.

Uz sve to nedjelja u Hrvatskoj nije neradni dan, a medicinski neindicirane pobačaje obavljaju državne bolnice. Ni brak u Hrvatskoj nije svetinja pa je tako evidentan porast razvoda. Prema predviđanjima stručnjaka, svaki četvrti brak sklopljen ove godine neće doživjeti petnaestu obljetnicu. Pribrojimo li tome i podatak da je najveća prepreka ulasku Hrvatske u Europsku uniju korupcija, teško je ne posumnjati da se na satovima vjeronauka u Hrvatskoj ne obrađuju 10 Božjih zapovijedi.

Kako nam je objasnio profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i sociolog religije dr. Siniša Zrinščak u Hrvatskoj, kao i na prostoru bivše Jugoslavije, postoji jaka veza između nacionalnosti i religioznosti. Naime, kroz stoljeća je religija bila jedna od važnih odrednica identiteta zasebnih nacionalnosti, a tamo gdje su razlike u jeziku i kulturi među nacionalnostima bile male, religija je postala dominantna odrednica. Stoga i ne čudi da se donedavno smatralo kako su svi Hrvati katolici, a svi Srbi pravoslavci.

Nema zemlje ni naroda u kojem ne postoji neka razine diskrepancije između religijskog identiteta i stvarne religijske prakse. Isti je slučaj i s Hrvatskom u kojoj prema zadnjem obrađenom popisu stanovništva živi 80 posto građana koji kažu da su katoličke vjeroispovijesti.

Isti udio građana za sebe tvrdi da su religiozni, objašnjava Zrinščak i dodaje da među njima treba razlikovati nekoliko skupina ovisno o odnosu prema vjeri; od onih koji žive prema vjerskim učenjima do onih koji prihvaćaju samo dio vjerske doktrine ili imaju neku svoju vlastitu interpretaciju onoga što njihova vjera uči. Dakako, postoje i oni koji su potpuno distancirani od religije.

Cijeli tekst pročitajte na stranicama Deutsche Wellea