JOŠ JEDAN MOST-ov RAZLOG ZA SVAĐU Most se ultimativno protivi pregovorima s bankama, a HDZ pokušava smanjiti štetu

Novi sukob između HDZ-a i Mosta mogli bi proizići iz odnosa prema mogućoj nagodbi Vlade i banaka vezanoj uz “slučaja franak”, jer je Most, prema dosad dostupnim informacijama, odlučio da neće pristati na bilo kakvu nagodbu s bankama, dok u HDZ-u drže kako bi trebalo ispitati i tu opciju.

Nitko iz Vlade i banaka ne želi potvrditi ili demantirati da su pokrenuti pregovori na bilo kojoj razini, ali je znakovito da je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, u emisiji “TNT” televizije N1 u nedjelju na izravno pitanje voditeljice Nataše Božić-Šarić o tome jesu li počeli pregovori između Vlade i banaka rekao kako ne može odgovoriti na to pitanje. To je bilo dovoljno da kolegica Božić odrješito ustvrdi kako to znači da su pregovori počeli i time je bila zaključena ta tema. Dakle, lako bi se moglo zaključiti da su neki pregovori, makar na najopćenitijoj razini, počeli, to prije što tehnički ministar financija Zdravko Marić stalno ističe da bi nagodba bila najbolje rješenje, kako bi se izbjegla barem daljnja reputacijska šteta za obje strane, a ponovio je to i ovog ponedjeljka. “Mislim da svakako treba pokušati i vidjeti je li moguće kroz razgovore i dogovor izbjeći nepotrebne sudske, arbitražne i ostale troškove, kamate i slično. Ali to je sve stvar koju ćemo vidjeti u danima koji slijede. Čim smo na nekom međunarodnom sudu, to ima neke svoje dalekosežne konotacije, ne samo financijske nego i reputacijske i ostale. I dalje mislim da je moguće pronaći određeno rješenje bez toga, ali dozvolite da vidimo kroz te razgovore hoćemo li biti uspješni”, istaknuo je Marić.

Udruga Franak

Međutim, Božo Petrov je prošli petak nakon sastanka s Udrugom Franak ustvrdio kako su predstavnici te udruge iznijeli kvalitetne argumente u korist hrvatske strane, da je njihov stav o svemu tome utemeljen te da će o njemu razgovarati na užem kabinetu Vlade. Potom je Miroslav Šimić, predsjednik Kluba zastupnika Mosta, u nedjelju ustvrdio kako u Mostu smatraju da “nagodba nije najbolje rješenje i da će vjerojatno Hrvatska u ovom slučaju morati ići u spor”. “Naš načelan stav je da država treba iskoristiti sve dostupne mehanizme za zaštitu svojih interesa - od pravne bitke do poreza kojima bi se od banaka nadoknadila moguća šteta”, rekao je Šimić.

INA kao Franak

To se uklapa u priču prema kojoj bi Most mogao “slučaj franak” iskoristiti kao novi “slučaj Ina” u kojem će braniti nacionalne interese pod bilo koju cijenu i tako ubrati važne političke poene. Ipak, ne treba odbaciti ni mogućnost da to postane samo jedan od načina kako bi Most od HDZ-a pokušao dobiti što više u programsko-kadrovskim pregovorima. No, ako Most zbilja ostane na stajalištima Udruge Franak, to znači da će biti rezolutno protiv nagodbe s bankama koja će značiti bilo kakvu “odštetu”, kao i da neće pristati na pokretanje arbitraže u Washingtonu pri Centru za mirenje Svjetske banke, nego će inzistirati da se spor vodi pred Sudom pravde Europske unije u Luksemburgu. Osim toga, ta strategija uključuje i donošenje poreza na aktivu bankama ako krenu u arbitražne procese u Washingtonu, što su već službeno započeli Unicredit Austria i Zagrebačka banka. Međutim, iz banaka je već neslužbeno stigla poruka da će u slučaju uvođenja poreza na aktivu u ovoj situaciji smanjiti kreditiranje države, ali i banke u Hrvatskoj pretvoriti u svoje podružnice i tako, prema njihovu tumačenju, onemogućiti oporezivanje aktive. Bio bi to totalni rat države i osam najvećih banaka i ne bi bio ni u čijem interesu, ali sve je moguće u trenutačnoj situaciji.

S druge strane, u aktualnim nadmudrivanjima oko toga priznaje li Europska komisija bilateralne međudržavne ugovore o zaštiti investicija, treba napomenuti kako su glavne države EU ove godine počele drugačije gledati na tu tematiku. Naime, EK je prošle godine pokrenuo prekršajni postupak protiv pet država, uključujući i Austriju, u kojima je od njih zahtijevao da ponište bilateralne ugovore kojima se omogućuje pokretanje arbitražnih postupaka na sudovima izvan EU, odnosno da investicijske sporove rješavaju na Sudu pravde EU. Međutim, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Austrija i Finska su 7. travnja ove godine uputile Europskoj komisiji “non-paper”, kao podlogu za idući formalni sastanak Europske komisije na tu temu, u kojem nude kompromisno, srednje rješenje za ovaj problem. Te države predlažu da se ukinu svi bilateralni ugovori, ali da se istodobno prava investitora zaštite jedinstvenim sporazumom na razini EU. “Predlažemo koordinirani pristup u rješavanju ovog problema, umjesto paralelnog unilateralnog ili bilateralnog denunciranja”, ističe se u non-paperu, a kao glavni razlog novog pristupa izdvaja se zabrinutost da bi u suprotnom došlo do stavljanja europskih investitora i država EU u lošiju konkurentsku poziciju u odnosu na treće zemlje.

Rumunjski slučaj ne budi nadu da će RH dobiti spor s bankama

Kao argument da bi bankama bilo uzaludno tužiti Hrvatsku u Washingtonu zbog “slučaja franak”, Udruga Franak i neki mediji ističu slučaj u kojem su rumunjski poduzetnici, braća Micula, tužili svoju državu i dobili taj spor, ali je naknadno Europska komisija “naredila” Rumunjskoj da ne poštuje odluku o isplati 178 milijuna dolara s kamatama švedsko-rumunjskim poduzetnicima. Bit spora je bila u tome da je Rumunjska ulaskom u EU morala prekinuti s poreznim i carinskim olakšicama prema tim tvrtkama, ali je na kraju EK stao na stranu Rumunjske tvrdeći kako bi daljnje korištenje poreznih i carinskih izuzeća bilo u suprotnosti s pravilima EU o državnim potporama.

Dakle, taj slučaj je sasvim drugačiji od “slučaja franak”, jer se u našem predmetu ne radi ni o kakvim državnim potporama, a i sama Europska komisija je Hrvatskoj najavila početak prekršajnog postupka (“infringement procedure”), jer postoji opravdana sumnja da je RH prekršila nekoliko odredaba i pravila iz prava Europske unije (sloboda kretanja kapitala, sloboda ugovaranja, retroaktivnost propisa i propuštanje dogovaranja s Europskom središnjom bankom). Ministar Marić stoga je i najavio kako će do 30. rujna poslati očitovanje hrvatske Vlade na kritike EK, ali i još jednom ponovio kako bi najbolje bilo sklopiti nagodbu s bankama.