Još jedna anketa potvrdila: Vice Mihanović favorit u prvom krugu, evo tko se bori za ulazak u drugi

N1 televizija objavila je rezultate istraživanja za Split uoči prvog kruga lokalnih izbora. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija MASMI na reprezentativnom uzorku 600 glasača iz Splita vodi se bitka trojice kandidata za drugi krug.

Utrka za gradonačelnika

HDZ-ov Vice Mihanović vodeći je kandidat za drugi krug. S 21,5% održao je prednost u odnosu na ključne protukandidate: Ivicu Puljka (17,7%) i Željka Keruma (14,1%). SDP-ov Ante Franić ostao je na sličnom postotku (9,6% prema 9,2% u ožujku) i vrlo će teško do drugog kruga. Peto i šesto mjesto drže Jakov Prkić (7.9%) i Branka Ramljak (7,1%) koja je izgubila znatan postotak birača ulaskom Nansi Ivanišević (5,3%).

Rezultat Vice Mihanovića u najvećoj mjeri ovisi o disciplini HDZ-ovih birača. U posljednjem tjednu kampanje opasnost je 15,2% birača koji žele glasati za njega, no odluku će donijeti na izbornom mjestu. U prilog mu, s druge strane, ide blago vodstvo među neodlučnima.

Ivica Puljak vješto je iskoristio trendove na koje su ukazivala istraživanja i ima rast od 4,7% u odnosu na ožujak. Podrška Bojana Ivoševića pogodovala je rezultatu (imao je 3,5% prije odustajanja od kandidature), a pozitivnom kampanjom i centrističkim politikama (48,7% njegovih birača smatra da su centar).

Željko Kerum održava poziciju zahvaljujući lojalnim biračima. Trećina ih želi koaliciju s HDZ-om (34,6%) u Gradskom vijeću nakon izbora, no u svom kandidatu vide iskrenu i autentičnu osobnost sposobnu prodrmati političku scenu i zastupati interese često zaboravljenih rubnih dijelova grada. Željko Kerum privlači birače centra koji ne žele SDP i HDZ (46,8%) i 46,7% desno orijenitranih. U utrci za drugi krug Željko Kerum mora ciljati 15% HDZ-ovih glasača koji odluku donose tijekom posljednjeg tjedna izbora ili na izbornom mjestu, a Kerum im je prihvatljiv izbor.

Ante Franić je borben, no pojavom platforme Možemo! i snažnijim Centrom, previše ovisi i o raspoloženju biračkog tijela prema SDP-ovim politikama općenito.

Branka Ramljak kampanji je pristupila jedinstveno – ističe da traži „ljude bolje od sebe“ s kojima će zajedno zastupati interese grada. Čak 55,9% njenih birača su u centru i u Ivici Puljku su pronašli politički iskusnijeg kandidata. Ostali birači naginju desno, prema Domovinskom pokretu (13,8% glasača DP-a želi koalirati s listom Tomislava Mamića kojeg Branka Ramljak podržava za Gradsko Vijeće).

Drugi krug izbora

U drugom krugu izbora prvoplasirani Vice Mihanović gubi od Ivice Puljka (35,3% prema 49,4%). Ne mogu mu pomoći ni neodlučni glasači kojih je 9,1%. Umjerena politika Ivice Puljka prihvatljiva je i umjereno lijevima i desnima koji bi u drugom krugu glasali za njega.

S druge strane, HDZ-ov kandidat ne može računati na široku podršku desnice. Kao i u drugim gradovima, HDZ politikom borbe protiv Domovinskog pokreta i Mosta na nacionalnoj razini umanjuje spremnost na podršku njihovih glasača.

I Vice Mihanović i Ivica Puljak premoćno pobjeđuju Željka Keruma u drugom krugu. Mihanović 42,6% protiv 20%, a Puljak 54,9% prema 25,8%.

Utrka za gradsko vijeće

U Gradskom vijeću HDZ je za 2,6% povećao prednost i vodeća je stranka s 23,6%. Slijedi koalicija SDP, HSU s 12,7% kojima za vrat pušu Centar (12,1%) i Pametno za Split i Dalmaciju, Možemo i Nova ljevica (11,9%). Preko praga u ovom trenutku prešli bi: HGS (8,8%), Most (7,7%), NL Ramljak – Mamić (5,5%) i Domovinski pokret (5%).

Prema mišljenju birača, za koalicije su najprihvatljivije opcije umjerene opcije. Možemo! prihvaća 18,2%, Most 16,9%, a Centar 11,3%. Glasači HDZ-a žele DP (21,6%) i HGS (16,6%). SDP-ovim i Mostovim biračima najprihvatljiviji su Možemo! i Centar. Mostovi birači smatraju se umjerenima i naginju centru, a pokreće ih neovisnost stranke prema dominantnim lijevim i desnim politikama.

Najmanje birača želi bilo kakve koalicije s HDZ-om i SDP-om (36,1% je protiv i jedne i druge). Slijede HGS (22%), Domovinski pokret (11,6%) i Radnička fronta (11,5%). HDZ i SDP očekivano ne žele jedni s drugima, a koaliciju s obje stranke odbija i Most. Glasači Možemo! ne žele s HDZ-om (61,3%) i HGS-om (36,3%). HGS-ovim biračima odbojne su sve lijeve opcije.

Politička orijentacija birača Splita

27,3% birača u Splitu izjašnjavaju se kao lijevo orijentirani, 35,8% smatra da su centar, a 36,9% naginje desnim politikama. No, za razliku od Osijeka i Rijeke, Split ima najviše umjerenih glasača ljevice i desnice, što objašnjava stalnu prisutnost opcija koje se protive dominantnim politikama SDP-a i HDZ-a, odnosno, stranaka i kandidata centra. Mladi su također umjereniji od ukupnog postotka birača.

HDZ-ovo biračko tijelo već u trećem gradu ima najveći postotak izrazito desnih birača (38,2%). Nalaz preispituje mogućnost stranke da se u potpunosti okrene umjerenim, demokršćanskim politikama. U desnom biračkom tijelu slijedi Domovinski pokret, no s 63,2% umjereno desnih glasača. Most naginje desno, no privlači i 21,25 lijevih i 21,2% glasača centra.

U centru su Centar (48,7% birača se izjašnjava kao centar) i glasači Branke Ramljak 55,9%. Zanimljivo, 46,8% glasača Željka Keruma izjašnjava se kao centar – to su mlađi glasači koje odbija stranačka stega i traže neovisnu politiku orijentiranu na rješenja za grad, bez pogodovanja po stranačkom ključu. Svi ostali glasači HGS-a su desno orijentirani.

Na drugom kraju spektra, 80% SDP-ovih glasača su lijeve orijentacije (36,6% izrazito lijevo). Mnogi su stariji i odražavaju građanski Split. Glasači Možemo! su dominantno umjereno lijevi (42,9%) ili naginju centru (31%).

SDP ima najveći postotak birača koji su izrazito lijevo (35,2%), a HDZ najveći postotak izrazito desnih (22,4%). Platforma Možemo! privlači glasače koji sami za sebe tvrde da su umjereno lijevi (51,3%), Mostovi glasači naginju centru (48,8%) i nisu izrazito desno (0%), PGS-ovi su raspodijeljeni na izrazito lijeve (31%), umjereno lijeve (31%) i centriste (33%), javlja N1.

Napomena

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 600 punoljetnih građana grada Splita, koji će sigurno ili vjerojatno glasati na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika i Gradsko vijeće. Anketiranje je provedeno od 5 – 10. svibnja, a mogućnost pogreške je +/- 3,99%.