ODLJEV

JOŠ JEDNA TUROBNA POSLJEDICA MASOVNOG ISELJAVANJA U Hrvatskoj je sve manje ljudi s diplomom, u samo tri godine njihov udio je dramatično opao

 
Ilustracija
 Srđan Vrančić / Hanza Media

Dok u Njemačkoj gotovo svaki student koji završi školovanje razmjerno brzo nađe posao, u Hrvatskoj više od trećine završenih diplomanata ne radi. Zabrinjavajući su to podaci iz novog istraživanja Europske komisije o zaposlenosti mladih koji su završili školovanje i potom izašli na tržište rada.

Hrvatska se i po stopi zaposlenosti tek završenih studenata nalazi na samom začelju ljestvice EU, pokazuje istraživanje. Naime, stopa zaposlenosti među tek završenim diplomcima u nas je lani iznosila 65,9 posto, što je treća najmanja stopa u EU. Slabije na tržištu rada nego u Hrvatskoj završeni diplomanti prolaze jedino u Italiji, gdje ih radi nešto više od 55 posto, i u Grčkoj, u kojoj je udio zaposlenih 52 posto.

S druge strane, najvišu stopu zaposlenosti tek završenih diplomanata, 94,5 posto, ima Malta, a za njom slijede Njemačka i Nizozemska, u kojima ta stopa prelazi 90 posto. Prosjek zaposlenosti onih koji su nedavno završili školovanje u EU je 80,2 posto, a znatno ispred nas, ali i prosjeka EU, po tome su i naši susjedi - Slovenija i Mađarska.

Zastario školski sustav

Ovdje valja naglasiti da podaci o zaposlenosti koje je objavio Bruxelles obuhvaćaju mlade od 20. do 34. godine života. U njima nisu samo oni koji su u posljednje tri godine završili fakultet, nego i neke druge oblike obrazovanja, poput viših škola. Unatoč tome, podaci za Hrvatsku su razočaravajući, budući da pokazuju kako čak ni s diplomom u ruci mnogi mladi ne uspijevaju naći posao. Razloge za to ekonomisti koji se bave tržištem rada ponajprije vide u našem školskom sustavu, koji ocjenjuju zastarjelim i neprilagođenim zahtjevima tržišta rada.

- Kod nas se dugo nije posvećivala pozornost obrazovnim programima, pa su oni uglavnom zastarjeli i ne pokrivaju potrebe tržišta rada. Osim toga, mnogi očekuju da će se nakon školovanja ionako zaposliti preko veze - ocjenjuje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Jedno je nedavno istraživanje Europske komisije o obrazovanju i usavršavanju ‘skeniralo’ i hrvatski obrazovni sustav, kao, uostalom, i obrazovne sustave ostalih članica EU.

Iako se u izvješću ističe da je Hrvatska napravila značajne iskorake u segmentu obrazovanja, upozorava se i na nedostatke sustava obrazovanja u nas. Među glavnim se problemima pritom ukazuje na zapostavljanje strukovnog obrazovanja, kao i na nesklad između potreba na tržištu rada i kvalitete radne snage. Ukazuje se i na nedostatak učitelja u planinskim i otočnim područjima.

U Bruxellesu upozoravaju i na masovno iseljavanje iz zemlje, koje je dovelo do “odljeva mozgova”. Zbog toga udio visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30. do 34. godine u nas pada treću godinu zaredom i u 2017. je iznosio 28,7 posto. To je gotovo 10 postotnih poena manje nego 2014. Prosjek Unije iznosi 39,9 posto.

Studiranje bez kraja

Ipak, kao poseban problem u Europskoj komisiji navode ispodprosječna znanja hrvatskih učenika o građanskom odgoju. Zbog svega toga, hrvatski učenici i studenti pokazuju i znatno manju razinu povjerenja u javne institucije i medije, nego njihovi kolege u drugim članicama, poručuje se u istraživanju.

Domaći stručnjaci upozoravaju i na problem dugog, često i neuspješnog studiranja. Taj problem, ističe Bejaković, ne karakterizira samo Hrvatsku, nego i ostale mediteranske članice Unije, poput Italije, Grčke i Španjolske. Sve one, baš kao i Hrvatska, imaju visoku stopu nezaposlenosti mladih.

- U Italiji je popularno ‘parkiranje’: mladi upisuju fakultet zato što na razgovoru za posao ljepše zvuči ako kažu da su studenti, nego nezaposleni srednjoškolci. I kod nas je slično, o čemu dovoljno govori velik broj studenata koji nikada ne završe studij - zaključuje Bejaković.

Osim modernizacije obrazovnog sustava i njegova većeg usklađivanja s potrebama tržišta rada, Bejaković ukazuje i na potrebu cjeloživotnog obrazovanja. Svijet oko nas ubrzano se mijenja i nerealno je očekivati, upozorava, da proces učenja završava stjecanjem diplome.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:58