REPORTERKA JUTARNJEG JAVLJA IZ MOKRICA

'JOŠ OVAJ TJEDAN POSLAT ĆEMO SPORAZUM NA RATIFIKACIJU U PARLAMENT' Janša nakon potpisivanja

Završava se neslavna i nepotrebna priča o nesposobnosti i nespremnosti hrvatskih i slovenskih političara da razriješe problem oko dugova Ljubljanske banke

NOVO 14:08 - Predsjednici Republike Hrvatske Ivo Josipović i Republike Slovenije Borut Pahor objavili su zajedničku izjavu povodom potpisivanja Memoranduma o suglasnosti između hrvatske i slovenske vlade u kojoj ističu svoje zadovoljstvo potpisivanjem tog Memoranduma, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda predsjednika.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

10:34 - Kada sam stigao na ovo mjesto prisjetio sam se da sam prije 20 godina s hrvatskim ministrom obrane Martinom Špegeljom, u tim presudnim vremenima kada još nismo bili ni priznati, planirao obranu za naše dvije države ukoliko to bude potrebno. Tada smo htjeli sami odlučivati o svojoj sudbini i sami odlučivati o rješavanju otvorenih pitanja. 20 godina kasnije to je činjenica, Hrvatska i Slovenija same su izborile put u međunarodnu zajednicu.

'RATIFIKACIJOM ĆE OTPASTI SVE PREPREKE HRVATSKOM ČLANSTVU U EU' Josipović zadovoljan zbog memoranduma sa Slovenijom

Ovaj sporazum rješava i zadnje pitanje koje je stajalo na putu hrvatskog ugovora o pristupanju EU - rekao je Janša te dodao kako slovenska vlada još ovaj tjedan planira poslati prijedlog za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u parlament.

Sentimentalan je bio i Milanović koji je rekao da ga Mokrice podsjećaju na rano djetinjstvo.

- Rođen sam 20-ak km odavde, roditelji u imali vikendicu na Sutli, granice nije bilo i znali smo samo otprilike gdje je. Debatirali smo samo jesu li bolje kremšnite u Mokricalma ili Samoboru - rekao je Milanović i dodao da kad Hrvatska uđe u Schengen granice više neće biti.

Janša se osvrnuo na političku situaciju u Sloveniji te rekao da čak i ako slovenska mandatarka Alenka Bratušek ne uspije sastaviti vladu i parlament bude raspušten, da to neće omesti ratifikaciju.

- Slovenski parlament ovlašten je za djelovanje do samog kraja, odnosno izbora novog Državnog zbora - rekao je Janša.

----------------------------------------

10:07 - Hrvatski i slovenski premijer Zoran Milanović i Janez Janša potpisali su Memorandum o suglasnosti između hrvatske i slovenske vlade kojim je dogovoreno da će se rješenje Ljubljanske banke pronaći u okviru sukcesije a slovenska vlada odmah će u parlamentu pokrenuti ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.

Nakon jednosatnih razgovora pred velikim brojem hrvatskih i slovenskih novinara, kao i novinara stranih medijskih kuća, dvojica su premijera stavila potpis na dokument u kojem se kaže da će se čim prije pokušati naći sveobuhvatno rješenje za pitanje prenesene štednje Ljubljanske banke a u tu svrhu nastavit će se s aktivnim pregovorima pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu na tragu ugovora o sukcesiji.

- Imamo rješenje koje zadovoljava i jednu i drugu stranu. Sporazum je kratak i jasan, te se nadam da uskoro između nas neće biti granica - kazao je Milanović.

Hrvatska vlada osigurat će da se tužbe hrvatskih banaka o prenesenoj štednji stave u zastoj, te da se ne pokreću nikakvi novi sudski ili drugi postupci u odnosu na pitanje prenesene devizne štednje Ljubljanske banke, a Slovenija se obvezuje odmah u Državnom zboru pokrenuti postupak za ratifikaciju ugovora o pristupanju RH EU.

Pristupni ugovor po predočenom planu ratifikacije u Sloveniji trebao bi biti ratificiran do kraja ožujka.

Memorandum su Milanović i Janša potpisali na engleskom jeziku a odmah nakon potpisivanja održat će konferenciju za novinare.

--------------------------------------------

09:10 - U Mokricama je upravo počeo sastanak hrvatskog premijera Zorana Milanovića i slovenskog kolege Janeza Janše na kojem bi trebali potpisati memorandum o rješavanji spora oko ljubljanske banke.

Mjesto potpisivanja je simbolično jer je uz samu granicu, gdje bi hrvatsko-slovenski odnosi trebali napraviti puni krug od sastanka tadašnjih premijera Boruta Pahora i Ive Sanadera 2009. godine koji je prošao u sumornoj atmosferi, a odnosi dviju zemalja bili su na samom dnu, do današnjeg potpisivanja dogovora o ljubljanskoj banci koji bi trebao otkloniti prepreke Hrvatske članstvu u EU.

Sastanak se održava u Viteškoj dvorani dvorca u Mokricama, a potpisivanje se očekuje oko 10 sati.

Zanimljivo je spomenuti da je hrvatska delegacija stigla u Mokrice s čak 9 službenih sutomobila, dok su slovenskom premijeru bila dovoljna dva.

Potpisivanje memoranduma možete uživo pratiti OVDJE.

------------------------------------------------

07:30 Susretom hrvatskoga premijera Zorana Milanovića i njegova slovenskog kolege u odlasku Janeza Janše danas u Mokricama završava se neslavna i nepotrebna priča o nesposobnosti i nespremnosti hrvatskih i slovenskih političara da na vrijeme razriješe problem oko dugova Ljubljanske banke. Dakako da nije riječ samo o nesposobnosti i nespremnosti za rješavanje spomenutog problema, nego i o velikim financijskim ulozima za koje su lobirali zainteresirani u obje države. Bianco račun koji su ispostavili vladajući političari već 1995. sve su ove godine servisirali građani jedne i druge zemlje, a oni će jednog dana platiti i zaključni račun koji će vjerojatno bitno premašiti dosadašnje troškove. Taj iznos, prema procjenama nekih ekonomista, ipak je tek desetina, možda petina iznosa koji je u tom razdoblju izgubilo hrvatsko, a naročito slovensko gospodarstvo zbog zategnutih političkih odnosa prouzročenih Ljubljanskom bankom. O problemima, pa i patnji, oštećenih štediša da i ne govorimo.

Sviđali se nekome Milanović i Janša ili ne, oni su ipak, bez obzira na okolnosti, preuzeli odgovornost da, uz pomoć stručnjaka i diplomata, potpišu memorandum koji zapravo ništa ne razrješava, osim što spašava obraz političarima u objema državama, a Hrvatskoj donosi put u EU, gdje je zapravo već i trebala biti. Konačno rješenje pitanja Ljubljanske banke doći će, pak, u neko dogledno vrijeme. Sve silne riječi o nacionalnoj izdaji, nesposobnosti ili trijumfu nepotrebne su i deplasirane jer samo zaokružuju sliku o tome u kakvom okruženju živimo, usprkos osamostaljenju. Ili upravo zbog toga.

Problemi, pa i konflikti, doduše, nisu strani ni Europskoj Uniji. Poznat je konflikt Velike Britanije i Španjolske zbog Gibraltara. Mnogo manje je, pak, poznato otvoreno pitanje između Portugala i Španjolske: radi se o teritoriju u Španjolskoj, poznatom pod imenom Olivenza, na koji prava polaže i Portugal. Za Hrvatsku i Sloveniju vjerojatno je zanimljiviji spor Nizozemske i Njemačke o granici na moru ispred luke Bremenhaven, koji u mnogočemu sliči sporu zbog granice u Piranskom zaljevu i pozicije luke Kopar. Spor je razriješen kompromisom davne 1969. godine, a Bremenhaven je danas četvrta najveća trgovačka luka u Europi i četrnaesta u svijetu, s prometom daleko većim od prometa pet sjevernojadranskih luka zajedno - Trst, Kopar, Venecija, Ravenna i Rijeka - koje svoje mjesto pod suncem traže povezivanjem u poslovnom savezu NAPA. Zanimljivo je da je tom pothvatu za povećavanje konkurentnosti zadnja pristupila Rijeka (2010).

Gospodarske i druge probleme na ovim je prostorima očito lakše i normalnije rješavati svađama: kompromis je znak popuštanja nemoćnih, a gospodarsko transgranično povezivanje rijetka iznimka.

Vrlo lako bi se moglo naći još primjera: nekoliko mjeseci prije ulaska Hrvatske u EU glavni gradovi Hrvatske i Slovenije gotovo i da nemaju autobusne veze, a željeznički promet između hrvatskog i slovenskog dijela Istre ne izgleda mnogo bolje nego između Sjeverne i Južne Koreje. Kada govorimo o prometu, ne možemo izbjeći još nesagrađenu autocestu između Maribora i slovensko - hrvatske granice, a povezanost Rijeke sa slovenskim autocestama da i ne spominjemo.

Europska je Unija po definiciji, ali i po sadržaju i poslanstvu, dugogodišnji proces političke, gospodarske i kulturne integracije, sa svojim usponima i padovima, od kojih sigurno nemaju koristi samo neke neoliberalne ili financijske grupacije, kako se to dandanas popularno tvrdi, nego i milijuni građana država članica EU, čak i mnogi od onih koji su sada nezaposleni i doživljavaju probleme, pa i tragedije. Europska Unija nije ni samo “fantastični objekt i poželjan cilj koji inspirira ljudsku maštu”, kako tvrdi George Soros, nego je, kako kaže Jürgen Habermas, i “transformirana realnost - kompleksna riječ za jednostavnu realnost” u kojoj zbog podijeljenosti padamo, a povezivanjem se dižemo u najboljem smislu te riječi.

Jako je vjerojatno da će današnji potpisi hrvatskoga i slovenskoga premijera na memorandum o Ljubljanskoj banci među građanima uskoro pasti u zaborav. No, sigurno će ostati zapisani u povijesti kao mali kotačić koji je omogućio, posebice Hrvatskoj, ali i njezinim susjedima, novo iskustvo, neusporedivo sa svim dosadašnjim u novijoj povijesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 11:49